Lički krumpir dobro rodio, vade ga radnici iz Nepala

Od 30. rujna 2015. lički krumpir na popisu je proizvoda EU-a sa zaštićenom oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla. 

Sam krumpir ima veći postotak “suhe tvari”, što mu daje poseban, brašnast okus. Također nije sklon klijanju, ima više vitamina, minerala i drugih tvari nego ostale sorte. 

Ove godine lički krumpir dobro je rodio i samim time cijena mu ne bi trebala rasti. 

Visoke temperature i suha zemlja, rad u gotovo nemogućim uvjetima.

Radnika nema pa je i najveća lička tvrtka za proizvodnju i prodaju krumpira posegnula za stranim radnicima iz Nepala.

- Dignuo sam veliki kredit kako bih došao ovamo i zaradio nešto novca, obitelj malo pomognem, ali kada skupim dovoljno novaca vratit ću se u Nepal, govori Dalbahadur BK, Nepal.

Zadovoljan je uvjetima rada, ne žali se i uvijek je nasmijan. Za njega je Hrvatska obećana zemlja.

- Svaki mjesec redovito primam plaću, a svaki sat prekovremenog rada mi je plaćen. Dobro je, dodaje.

Sada je sezona vađenja krumpira pa ovi Nepalci 10 sati dnevno odvajaju zemlju od krumpira, na ovom stroju to je zahtjevan posao koji iziskuje veliku fizičku, ali i mentalnu snagu. 

- Pa pijemo 3-4 litre vode, utječe dosta, vrućine su velike, Željko Župan, vozač traktora.

A zasađeno je 40-ak hektara ličkih polja, prvi rezultati su ohrabrujući, kvaliteta, ali i količina iznad su prosjeka. 

- Mi imamo potražnju cijelo vrijeme. S obzirom na tu potražnju povećavamo svake godine proizvodnju, naglašava Nikola Vidaković, direktor Agrovelebita.

S polja se krumpir seli u pogon gdje se razvrstava po veličini i kvaliteti kako bi svoj put završio na stolovima diljem Hrvatske.

- Od kuhanja pirea, a može čak i slatko, knedle, pite. Ja sam Bosanka pa pravimo krumpirušu, rekla je Zaga Nišandžić.

Skladišta su dobro popunjena, krumpira neće nedostajati. Trenutačno se radi idejni projekt navodnjavanja kojim bi se povećala proizvodnja, a u sušnim godinama jamčio siguran prinos krumpira. Ono najvažnije za kupce ipak je cijena koju će platiti za ovaj proizvod.

- S obzirom na situaciju na tržištu ne očekujemo porast cijene, čak je došlo nešto do korekcije cijene u odnosu na prošlu godinu, naglasio je Vidaković.

A prinos s jednog hektara svake godine završi u Caritasu za one najpotrebitije.