Najljepši i najočuvaniji primjer dubrovačke ladanjske arhitekture

Dubrovački ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadskoj obali napunio je pola tisućljeća. Obilježio je vizuru cijeloga gruškog zaljeva, a po uzoru na njega izgrađeni su drugi ljetnikovci u blizini. Danas je najljepši i najočuvaniji primjer dubrovačke ladanjske arhitekture koja, nažalost, sve više propada.

Iza ovog zida nestaje buka prometa i strojeva. Gotičko-renesansni ljetnikovac Petra Sorkočevića, sagrađen 1521., odiše kulturom i umjetnošću, što mu je, uz odmor, bila i prvobitna namjena.

- To je pravi simbol dubrovačke ladanjske arhitekture koji je cjelovito sačuvan, koji je odolio bijesu potresa 1667., koji je odolio svim ratovima koji su pogodili naš kraj . To je prostor koji je danas oplemenjen zahvaljujući radu Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a, naglasio je Relja Seferović, znanstveni savjetnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Tijekom pet burnih stoljeća mijenjali su se vlasnici i stanari. 

Posljednje 73 godine tu je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, koja je povijesnu knjižnicu, s više desetaka tisuća svezaka, dodatno obogatila.

- Jedan ljetnikovac ovoga tipa, ove kvalitete, mora imati i namjenu takve kvalitete, na jednoj razini koja je svjesna u čemu živi, istaknula je prof.dr.sc. Nada Grujić, povjesničarka umjetnosti, autorica knjige "Dubrovačka ladanjska arhitektura".

Istodobno mnogi drugi propadaju-još je jednom upozoreno na predstavljanju najpotpunijeg uvida u stanje istraženosti tog jedinstvenog segmenta naše, ali i svjetske baštine - knjige Nade Grujić "Dubrovačka ladanjska arhitektura".

- Ili imaju privatnici puno novaca pa manje-više unište. Prvenstveno svoje neke želje ispunjavaju. Ili ima ljudi koji onda nemaju i to propada polako. Da ne kažem, što se uvijek planira u blizini tih ljetnikovaca, što uništava zapravo njihov smisao jer oni bez svojih pejsaža, bez svojih vrtova su samo neke kuće, rekla je Grujić.

Samo je za rijetke najavljena obnova.

- Dobar dio tog golemog fonda, govorimo općenito o 300-tinjak ljetnikovaca, možemo danas praktički ispisati iz kataloga naše baštine. Gubici su zaista strašni, naglašava dr.sc. Joško Belamarić, predstojnik splitske podružnice Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Kažu da već sad neki pripadaju arheologiji, zbog nebrige.