Šest godina od potresa ALU otvorio zgradu "Slava Raškaj"

Nakon više od šest godina od zagrebačkog potresa Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu ponovno je otvorila zgradu "Slava Raškaj" u Ilici 83, u čiju je obnovu uloženo 15,14 milijuna eura, a 3.600 četvornih metara prostora ponovno će služiti nastavi i umjetničkom radu.

Zgrada je oštećena u potresu 22. ožujka 2020. godine, a obnova je obuhvatila oko 5.000 četvornih metara prostora. Od toga  Akademija upotrebljava 3.600 četvornih metara nastavnih i radioničkih prostora. Projekt obnove financiran je sredstvima Europske unije.

- Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu obnove Akademije u njezinoj povijesti, u iznosu od 15 milijuna eura. Riječ je o zgradi gdje se nalazi Centar "Slava Raškaj" i u kojoj od 5.000 četvornih metara 3.600 pripada Akademiji, javila je u podnevni Dnevnik naša reporterka Maja Njirjak.

Nakon gotovo tri desetljeća dva odsjeka dobivaju novi dom

Nakon 27 godina dva odsjeka tako dobivaju svoj novi dom - Odsjek za nove medije i Odsjek za animaciju. To je jedan od tri projekta obnove na adresama Akademije Ilica 83, 85 i Jabukovac 10 gdje je obnova još u tijeku.

- Svečano otvorenje svojom nazočnošću uveličali su predsjednik Republike Zoran Milanović, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, rektor Sveučilišta Stjepan Lakušić i kao domaćin Aleksandar Batista Ilić, v.d. dekana Akademije. Ovo je jedan od tri projekta obnove na adresama Akademije, Ilica 83, 85 i Jabukovac 10 gdje je još uvijek obnova u tijeku, a čiji iznos premašuje 43 milijuna eura, dodala je Njirjak.

Obnovom su obuhvaćeni konstrukcija, pročelje, stubište, međukatne konstrukcije i krovište, kao i energetska i funkcionalna obnova te reorganizacija i modernizacija prostora. U zgradi će ponovno djelovati nastavni i specijalizirani umjetnički sadržaji.

Bivša kapela sada je suvremena dvorana. A zahvaljujući obnovi vrijednoj 15 milijuna eura - dobiveno je novih 600 četvornih metara u potkrovlju. 

- Krovna konstrukcija je propadala, ovdje su letjeli golubovi, prokišnjavalo je jako i nastojali smo jako konzeravtorskim metodama sačuvati izvornu konstrukciju, rekao je glavni projektant, prof. emer. dr. sc. Željko Peković.

Milanović: Trebao se dogoditi potres da zgrada zasja

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je zgradu staru oko 150 godina nazvao zornim primjerom zanemarivanja i neulaganja te dodao da je trebalo dogoditi da nas strese potres (...) da bi konačno zasjala.

Podsjetio je da je od početka radova do otvorenja nekih od najpoznatijih zagrebačkih zgrada prolazilo manje od dvije godine, 18-19 mjeseci. Radilo je tisuću ljudi, tehnologija je bila jednostavnija, poluge sile koje su se svladavale bile su drukčije, ali to je išlo brzo.

Vratio se i u vrijeme u kojem su ta zdanja nastajala govoreći o energiji, htijenju, želji, žaru potrebnima da se, unatoč većim preprekama nego danas, izgrade HNK, 'Mimara' i druge javne zgrade. Gradilo se, rekao je, ne iz fondova Unije koja nije postojala, ne donacijama Beča, mada je car volio doći ovdje i slikati se, nego iz fondova fiskusa tadašnje kancelarije Kraljevine Hrvatske, Slavonije i nominalno Dalmacije.

Šest godina nakon zagrebačkog potresa spomenuo je i još zatvorene mirogojske arkade te pozvao da se okrenemo oko sebe i vidimo koliko posla još ima u Zagrebu.

- Treba najozbiljnije i najambicioznije koristiti i pokušati potrošiti svaki euro koji je tu negdje u nekoj sferi dosega jer ako to ne učinimo, onda se stvarno možemo pitati, a što tamo radimo, rekao je Milanović o europskim fondovima dodajući da već sutra toga neće biti i da to ne smije biti izgovor, razlog ni primisao da se s tim poslom (obnove) stane.

- On je ogroman i on čeka, u stvari, teško mi je to reći, pri kraju nekakvog političkog puta, realan sam, to čeka neku drugu, novu generaciju. Naša generacija u tome nije uspjela, ali ako ništa drugo, neka barem sjaju ovakve kapi u slapu, zaključio je.

Obuljen Koržinek: Zapušteni i nedovoljno korišteni prostori dobivaju nove namjene

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obnovu nakon potresa nazvala je "generacijskim pothvatom". Navela je više od pet milijardi eura angažiranih u obnovi te više od milijarde uložene u znanstvenu i obrazovnu infrastrukturu - 66 projekata obuhvaća više od 350 tisuća četvornih metara.

- Ovo je druga lokacija akademije koju smo završili - još treba završiti Jabukovac i onda je taj veliki projekt obnova zgrada akademije - završen, kazala je Obuljen Kornižek.

Kao "dvije jako važne odluke" Vlade izdvojila je da se zgrade ne vraćaju samo u prethodno stanje nego cjelovito konstrukcijski, energetski i protupotresno obnavljaju te da zapušteni ili nedovoljno korišteni prostori dobivaju nove namjene.

Obnašatelj dužnosti dekana ALU-a Aleksandar Battista Ilić kazao je da je riječ o najvećem proširenju Akademije od osnutka 1907. Na ideji kampusa vizualnih umjetnosti radi se još od 2007., projekti su postojali i prije potresa, no tada za visoko obrazovanje nisu bila osigurana sredstva Europske unije. U jednoj takvoj negativnoj okolnosti, rekao je, pokrenulo se puno toga pozitivnog.

Battista Ilić: Potkrovlje je bilo golubinjak

- Najvidljivija promjena je potkrovlje, prije zapušten prostor, danas namijenjen studentima animiranog filma i novih medija. Potkrovlje je zapravo bio golubinjak, rekao je Battista Ilić.

- Danas stvaramo prostor za budućnost Akademije i općenito kulture i umjetnosti, u Zagrebu, Hrvatskoj i općenito Europi i šire, dodao je.

Posebno je zahvalio bivšem dekanu Tomislavu Buntaku, koji je nakon potresa pokrenuo zahtjeve za obnovu, te projektantima, inženjerima, konzervatorima i izvođačima, ljudima koji su doista na neki način nevidljivi, a koji su utkali puno toga u obnovljenu zgradu. Akademiju je opisao kao instituciju koja gotovo 120 godina čini samo srce hrvatske kulture i umjetnosti.

- To je prvi put nakon sve one slave koju ima Zagrebačka škola animiranog filma, imamo dostojne uvjete, imamo prave uvjete i za razvoj studija animacije na Likovnoj akademiji jer bi bez toga Zg škola otišla samo u povijest, rekao je Buntak.

Emina Višnić, izaslanica gradonačelnika Tomislava Tomaševića, rekla je da zgrada treba postati novo, živo mjesto zajednice te podsjetila na gradske potpore prvim projektima mladih umjetnika.

Ravnateljica Centra "Slava Raškaj" Jelena Grabovac rekla je da se ondje učenici s teškoćama obrazuju za praktična zanimanja, a blizina Akademije otvara prostor zajedničkim projektima učenika i studenata.

- Slava Raškaj pokazala je koliko snažno umjetnost može govoriti kada riječi nisu dovoljne, rekla je, zaključivši: Dobro nam došli kući.

Program je cijeli dan otvoren za javnost: u 13 sati obilazi se prostor, a održava se i glazbeni program: u 13 sati koncert Lela Kaplovitz kvarteta, u 17 grupe Stampedo, a u 19 sati DJ set grupe Porto Morto. Studenti ulaze u svoje klupe 1. listopada.

Obnova zgrade u Ilici 83 dio je obnove triju objekata Akademije. Glavna zgrada u Ilici 85 obnovljena je uz ulaganje od 22,46 milijuna eura, dok je obnova objekta na Jabukovcu 10, vrijedna 5,4 milijuna eura, još u tijeku.

Ukupna vrijednost obnove triju objekata iznosi više od 43 milijuna eura. Obnova je realizirana korištenjem sredstava Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i nacionalnog sufinanciranja.