Od meda do turizma – zadružni dvojac iz Novog Vinodolskog širi pčelarsku priču

22.09.2025.

07:00

Autor: Nikolina Gerek/P.F./Plodovi zemelje/HRT

Dva pčelara iz mjesta Krmpote kod Novog Vinodolskog udružili su svoja gospodarstva i osnovala jedinu Poljoprivrednu zadrugu na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri. Spoj zelenog i plavog - poljoprivrede i turizma.

U Primorsko-goranskoj županiji aktivno je dvjestotinjak pčelara. Njihovi su prinosi i upola manji u odnosu na kolege iz unutrašnjosti, ispaše nisu toliko intenzivne, ali tu je i med drukčiji. Aromatično mediteransko bilje daje i drugu kvalitetu.

Pedeset košnica ove jedine poljoprivredne zadruge crikveničko-vinodolske rivijere trenutačno je na planinskoj ispaši na 800 metara nadmorske visine, u Luci Krmpotskoj. U tijeku je kontrola meda za zimovanje.

- Nakon šume meduna sada su na paši vrijeska koji je sada u završnom cvatu. Sada gledamo kako bi još bilo povoljno vrijeme da možemo izvrcati čisti meda od vrijeska, pojasnio je Davor Tomičić, poljoprivredna zadruga API Kvarner.

Dok se Antonio pčelarstvom bavi samo deset godina, Davor je u tome od djetinjstva. Pčelarstvom ga je zarazio djed, stoga je prije 25 godina osnovao svoj OPG i stalno je među pčelama. U vrcanju mu, uz Antonija, pomaže i cijela obitelj.

- Neke godine su, pogotovo ove zadnje, bile dosta teške. Neki put smo i prihranjivali, ali uspjeli smo da nam pčele prezimljuju na ovim pašama. Ova godina je bila malo bolja jer bilo je nešto više u srpnju i kolovozu pa je vegetacija malo bujnija tako da nešto smo uspjeli dobiti ove godine, kazao je Tomičić.

Zbog čiste prirode i manjka industrije, ovdje nemaju problema s populacijom pčela, samo s uobičajenim parazitima.

- Varoa je glavni uzročnik i prenositelj svih drugih bolesti. Nju sustavno tretiramo od iscesivanja trotonskog legla u proljeće do tretmana veterinarsko-medicinskih pripravaka i tako s tim reguliramo njenu brojnost. Iskorijeniti je ne možemo, ali držimo na nivou broj koji je nama potreban da nam pčelinje zajednice opstanu, naveo je Tomičić.

Po jednom okviru izvrcaju i do dva kilograma čistog meda pa tijekom dobre paše, po košnici dobiju i do 20 kilograma.

- Na pedesetak košnica možete prosječno imati od 300 do 500 kilograma, ovisno o paši. Tu puhne jedna bura i sve se okrene, poremete se totalno uvjeti. Kao što je sada pala kiša, sada su i pčele malo nervoznije danas nego što su inače. Sada im treba 2 do 3 dana da opet krenu u neki normalan svoj rad, rekao je Tomičić.



A Davor i Antonio imaju mnogo posla u svojoj zadruzi. Derutnu su primorsku kuću dobili na korištenje od Grada Novog Vinodolskog, sami je uredili te od baze pčelarstva iskoračili i u područje turizma, od kušaonice do trgovine.

- Upravo točim med od kadulje koji je izvrsne kvalitete, a u ponudi u našem pčelinjaku, kad selimo, imamo med od lipe, vrijeska, medun, cvjetni. Također u punionici meda API Kvarnera oprema je sufinancirana preko Laga Vinodol. U punionici imamo punilicu meda, homogenizator, dekristalizator te aparat za vakumiranje teglica, objasnio je Antonio Komadina, Poljoprivredna zadruga API Kvarner 

Za one koje zanimaju pčelinje zajednice, u kušaonici imaju i apisarij sa živim pčelama. One su s vanjskim svijetom spojene posebnom cijevi i slobodno ulaze u interijer. Tomičić je pojasnio što se vidi i kako to pčele funkcioniraju.

- Vidimo područje s pčelinjim leglom i vijencima meda. Oni se već formiraju za zimu. To im je kao dopunska ishrana za prezimiti. Ovo je područje isto legla, a ovdje već sami med iznad sebe stavljaju. Kako zimuju, tako se one povlače po vertikali gore i troše taj med, rekao je Tomičić.

Antonio je kao poljoprivredni tehničar - fitofarmaceut želio proširiti poslove u zadruzi pa sada imaju posla i na novim nasadima.

- Kolekcijski nasadi od 250 sadnica smokava sufinanciran je sredstvima Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije te 50 sadnica maslina koje smo financirali vlastitim sredstvima. Nasad smokava bi trebao za 5 godina dati prvi urod i od njega čemo raditi suhe i svježe smokve te u preradi džemove i sljubiti ga s našim medom i plasirati ga u našoj kušaonici te u zadruzi, sve je isplanirao Komadina.

Njihova je želja u budućnosti iza kušaonice urediti putić s mediteranskim biljem te djelatnost proširiti i na zdravstveni turizam. Cilj je liječenje pčelinjim proizvodima, odnosno apiterapijom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!