Plantaža badema s 20.000 stabala u punom cvatu

Hrvatska, koja je i mediteranska zemlja, uvozi oko tisuću tona badema godišnje, dok je domaća proizvodnja dosad bila zanemariva. Posljednjih godina podignuto je više stotina nasada, ali mnogi još nisu počeli davati urod. Naša je ekipa posjetila jedan od najvećih nasada badema u zemlji, gdje je 20 tisuća stabala sada u punoj cvatnji.

Ovo je najveća plantaža badema u Hrvatskoj. Dvadeset tisuća stabala u svoj svojoj ljepoti. Ivan Malić koji živi na relaciji Zadar - Zagreb prije sedam godina posadio je prvo stablo.

- Projektom smo krenuli negdje 2016. godine. Dobili smo državne koncesije. Javili smo se na natječaj, dobili koncesiju. Onda smo krenuli u investiciju, pričekali malo EU fondove, opisao je uzgajivač badem svoj ulazak u taj posao.

Najteži i najskuplji dio posla nije bila sadnja, nego krčenje krša. Puni rod stabla daju u svojoj desetoj godini. Da bi dala kvalitetan plod ljeti, traže ona brigu i u ožujku. Sada se obavljaju rezidba, gnojidba i zaštita.

- Sad smo pri kraju rezidbe i iza toga dolaze ovi zeleni izdanci i to kidamo. Imamo i popraviti ovo kap po kap, objasnila je poljoprivrednica Ljiljana Nimac.

Ako ih mraz ne ošteti, zarada bi mogla biti i više nego dobra. Po kilogramu očišćenih badema i 20 eura. A ne iziskuju neko posebno skladištenje, hladnjače.

- Kad mi poberemo i posušimo badem, mi ga možemo i nekoliko mjeseci, čak i nekoliko godina, držati u stanju, dok je u ljusci. Na taj način izbjegavamo, s onim čime hrvatska poljoprivreda ima najviše problema, a to je tržište, nekakve otkupe. Na primjer kod jabuke ili breskve vi zapravo proizvod ne možete čuvati bez hladnjače, a mi možemo, pojasnio je Malić.

No, iako se badem zove i kralj krša, bez vode ni on, naravno, ne može. Zasad se ovi nasadi napajaju iz izbušenih bunara. Ali, to nije dovoljno.

- Da nam zapravo iz sustava javnog vodovoda osiguraju dovoljne količine vode po razumnim cijenama za vrijeme zime, istaknuo je.

Kaže ovaj voćar, domaće konkurencije gotovo i nema pa tako ni problema s plasmanom badema jer zna se da su ovi domaći aromatičniji, kvalitetniji. No, i dalje je na policama naših trgovina sveprisutan onaj iz SAD-a, Italije i Španjolske.

- Hrvatska godišnje uvozi oko 1000 tona badema, a ne izvozimo ništa. To je simbolika, naglasio je.

I iako u Dalmaciji volimo pjevati o mendulama, situacija s bademima i nije za pjesmu.