Prazne predavaonice humanistike u Zadru

Promjena trendova, interesa ili nešto treće? Situacija na našim Sveučilištima prilično se mijenja. Na neke humanističke odsjeke upisuje se sve manje studenata. Tako je primjerice na zadarskom - latinski i grčki upisalo tek troje brucoša.

Ivana je iz Slavonije, u Zadru studira latinski jezik i rimsku književnost. I nije na ovom Sveučilištu samo zbog pogleda od milijun dolara. Već se u klasičnoj gimnaziji u Đakovu zaljubila u latinski. Prije pet godina njih samo tri upisale su ovaj studij. Zanimljivo, iako je riječ o danas sve manje traženom studiju, za posao se ne boji.

- Studentima koje ja znam, koji su bili prije mene našli su u struci posao, u školi i u muzejima, rekla je Ivana Nikolić, studentica latinskog jezika i rimske književnosti.

I na nacionalnoj razini studij klasične filologije opstaje na jedva održivom minimumu, ali zasigurno se neće ukidati.

- Trebaju društvu, naravno. Latinski je bio službeni jezik u Hrvatskoj do 1847. godine. Kvota je sada niža. Dakle, za grčki jezik je deset studenata, a za latinski dvanaest, istaknula je Anka Bralić-Petković, pročelnica Odjela za klasičnu filologiju.

No ove godine studij latinskog i grčkog upisalo je samo troje studenata. S obzirom na sve manji interes za humanističke znanosti, pravila nema. Nekad popularna povijest umjetnosti te neke katedre za strane jezike više ne privlače mnogo studenata.

- S pojavom umjetne inteligencije teško je procijeniti u kojem smjeru će ići ti trendovi dalje, naglasila je Anita Pavić-Pintarić, prorektorica za studente i studije.

Studentice humanističkih znanosti u trenucima predaha uživaju na rivi. I one ističu da je, primjerice, na petoj godini filozofije samo pet studenata. I dok se predavaonice humanističkih znanosti polako prazne, katedre ostaju netaknute stvarajući neobičan akademski eho u kojem sve manji broj studenata sluša nepromijenjen zbor profesora.