"Pjesmarica Nikole Šafrana" oživjela kajkavsku tradiciju

Narodnu tradiciju čuvaju i u Zagorju. U Donjoj Stubici predstavljena je knjiga "Pjesmarica Nikole Šafrana" koja donosi dvjestotinjak starih, zaboravljenih kajkavskih pjesama s početka 19. stoljeća. 

Posjetitelji su mogli čuti kako su zvučale, pa čak i sami zapjevati.

U plemićkim i građanskim salonima sjeverozapadne Hrvatske pjevalo se potkraj 18. i početkom 19. stoljeća.

Za dvije izvedene pjesme studenti Muzičke akademije transkribirali su note, a izveli su ih studenti kroatistike s Filozofskog fakulteta.

To je samo mali dio baštinskog blaga, korpusa kajkavskih rukopisnih pjesmarica, koje se još čuvaju u arhivima, nisu objavljenje u tisku i o kojima javnost malo zna.

Danas bismo ih zvali šlagerima ili šansonama. Bile su dio popularne kulture. 

U popijevkama prevladavaju ljubavne teme, a često su bile prepjevi s latinskog, talijanskog ili njemačkog.

Tu su zatim i religiozne arije te napitnice specifične za kajkavsku kulturu.

Pjesmarica Nikole Šafrana nastala je početkom 19. stoljeća i jedna je od najopsežnijih sačuvanih kajkavskih zbirki.

Tko je pak bio Nikola Šafran, ne zna se. Rijetku priliku da čuju, ali i zapjevaju stare kajkavske pjesme nisu propustili posjetitelji udruge Kajkaviana, koja je događaj organizirala.