Špilja svetog Antuna Pustinjaka: Duhovno utočište pred morskim vratima

Podno špiljske crkvice u šibenskome kanalu svetoga Ante održan je molitveni obred povodom spomendana Svetoga Antuna Pustinjaka. Prirodna špilja nalazi se 12 metara iznad morske površine. U 14. stoljeću pretvorena je u crkvu, a kasnije i ermitorij - mjesto gdje se povlače pustinjaci. Tom povijesnom vjerskom utočištu Šibenčani žele vratiti duhovnu dimenziju.

Crkvica u klisuri "dala" je ime kanalu - "štitu" Šibenika. Zagovor njezina titulara svetoga Antuna Pustinjaka tražili su vjernici i na njegov spomendan.

Blagdan "oca monaštva" je i poziv i podsjećanje na život u duhovnosti.

- Nije riječ o materijalnom, nego o duhovnom. O onome što nas ispunjava i ostaje u srcu, poručuje Ana Bego iz Šibenika.

Ugledavši se na njega, osamu među morskim stijenama tražili su i šibenski pustinjaci. U špilji koju je stoljećima ispunjavao njihov šapat - i danas tiha molitva.

- Danas je bila izuzetna prilika, jer smo hodali. Odradila sam svoje i vratila sam se da se pomolim, kazala je Željka Mandić.

- Prvi puta da sam ovakvoj prilici. Osjećaj je neopisiv, biti u špilji Svetoga Antuna Pustinjaka, naveo je Antun Jedvaj iz Svete Nedjelje.

Obnova špiljske crkve otkriva bogatu povijest i tradiciju hodočašća

Arhivski spisi svjedoče, uklesano je sveto mjesto u kamen najkasnije u 14. stoljeću.

- U te najranije dijelove špilje svakako spada i oltar. On je zanimljiv, jer pokazuje i ono što je sama ova špiljska crkva, to je kombinacija prirodnog, speleološkog objekta i sakralnog, odnosno kulturnog, povijesnog, objašnjava muzejski savjetnik Muzeja grada Šibenika Emil Podrug.

Sažela je struka spoznaje i u monografiji. Skromna crkva, kažu istraživači, nekoć je bila itekako važno duhovno uporište

- Dosta vjernika njoj posthumno donira novac. Također, ulje ili tkanine, pa sve do donacija čitavih novih oltara, pojašnjava Podrug.

Uređenjem pristupa jednom od baštinskih bisera pred morskim vratima grada počeo je put do cjelovite obnove.

Sljedeći korak je baviti se identitetom kulturno-povijesnih obilježja, što čini pročelje sa svojim obilježjima koja su sada slabije vidljiva, odnosno devastirana, kazala je Stručna suradnica za arheologiju i kulturnu baštinu JU Priroda Šibensko-kninske županije, Anamarija Kučan.

Naime, početkom 20. stoljeća špilju je "okupirala" vojska. Nakana je vratiti joj izvornu namjenu, ali i obnoviti tradiciju hodočašća brodicama u spomen na sveca pustinjaka.