Čagalj: Apeliramo da kupuju hrvatski proizvod i ugrade ga u svoj dom

Sutra u Areni Zagreb počinje Arhibau - najveći regionalni sajam i konferencija o kulturi građenja i održivog razvoja. Organizator sajma i predsjednik Društva arhitekata Zagreba, Tihomil Matković, kaže kako je sajam u Areni namijenjen svim građanima, kako bi se mogli upoznati sa svim mogućnostima i dostignućima građevinske industrije.

Istovremeno će se održati i konferencija na kojoj će se okupiti stručnjaci iz svih inženjerskih područja i arhitekture koji su vezani uz građevinu. Dodaje kako su „najpozvaniji“ na sajam oni koji su pogođeni nedavnim potresima, ali i svi ostali koji uređuju svoje nekretnine ili razmišljaju o uređenju svojih vikendica.

- Sada pogotovo nakon povećanog interesa vezanog uz obnovu nakon potresa. Pokušavamo na jednom mjestu objediniti i stručno znanje i javni interes za ovu temu koji je ove godine izuzetno velik, a sljedeće godine očekujemo još veći. To je pravo mjesto da se upoznaju s mogućnostima cijelog građevinskog sektora, kaže Matković za HTV-ovu emisiju "Dobro jutro, Hrvatska".

Hrvatski proizvođači i obnova od potresa

Na samom sajmu bit će predstavljen i hrvatski katalog proizvođača i proizvoda koji su trenutno dostupni na tržištu. Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske Gospodarske Komore, kaže kako HGK već dugo radi na tom katalogu.

- Za vrijeme potresa smo oformili posebni dio koji govori o materijalima za ugradnju kod rekonstrukcije domova. Tu se nalazi preko 4 i pol tisuće svih proizvoda, a možda oko 2 tisuće proizvoda hrvatskih proizvođača koje možete vidjeti i proučiti njihove tehničke karakteristike. Apeliramo na sve da kupuju hrvatski proizvod i ugrade ga u svoj dom, da potaknu hrvatsku industriju, kaže Čagalj.

Svjedočimo poskupljenju građevinskog materijala, posebice u ovom periodu obnova objekata oštećenih od potresa. Čagalj kaže kako je svaki dan odlaganja obnove sve skuplji.

- U trenutku kad je bio potres, to je sve bilo 30 do 40 posto jeftinije. Pandemija plus otežana proizvodnja i prijevoz su doveli do toga da su materijali poskupjeli. Svjetska kriza i burzovni materijali su podigli svoju cijenu između 50 i 200 posto, kako koji materijal. Sad s istom količinom novaca možemo manje napraviti, objašnjava, ali napominje kako je Vlada ipak uputila sve svoje naručitelje da priznaju razliku u cijeni materijala, kako ne bi došlo do raskidanja ugovora.

Novi europski Bauhaus

Zanimljiv naziv sajma – Arhibau, odabran je zbog glavne teme sajma, a to je inicijativa „Novi europski Bauhaus“.

- To je inicijativa Europske Komisije, koja na temeljima europske baštine i kulture, ali i znanosti i tehnologije, pokušava uspostaviti kvalitetnu bazu za razvoj europskog prostora u narednom programskom periodu. To je nama posebno zanimljivo, jer je očigledno da moramo ići u velika ulaganja u cijelom građevinskom sektoru. Ta baza kulture je jedan dodatak na kojem trebamo graditi budućnost hrvatskog prostora. To možemo nazvati kulturom građenja, koju svi trebamo osvijestiti – ne samo stručni krugovi, nego i opće stanovništvo, ističe Matković.

Dodaje kako se dodatnim edukacijama građana u tom segmentu može napraviti veliki napredak.

- Mislim kako je to ključna poruka sajma koju želimo prezentirati i kroz naredne godine, kaže.

Hrvatski arhitekti

Čagalj smatra kako će Hrvatska dobro znati iskoristiti novac iz EU fondova za obnova područja pogođenih potresom.

- Imamo dobrih stručnjaka – arhitekata i građevinara, koji sve to mogu iznijeti. Možda bi se trebalo više uhvatiti tih rokova i ažurnije sve to napraviti. Vjerujem kad dođu ovi novci da ćemo biti spremni da ih kvalitetno iskoristimo i utrošimo u ono za što su namijenjeni, uvjerena je.

Matković dodaje kako Hrvatska ima vrhunske arhitektonske urede koji rade po cijelom svijetu i vjeruje da imaju potrebne kvalitete. Ono što ističe kao nedostatak je to da hrvatsko bogatstvo nije veliko.

- Imamo prostorno prekrasnu zemlju, međutim, financijski gledano imamo okvire u kojima moramo djelovati. S druge strane, dolaze nam stvarno izuzetno veliki novci u sljedećih 5 ili 7 godina – to treba kvalitetno iskoristiti. To su europski novci za sufinanciranje svih projekata, pa i onih vezanih uz gradnju. Svi zajedno trebamo na najkvalitetniji mogući način tome pristupiti, i realizirati te projekte koji će učiniti naš prostor kvalitetnijim i boljim za život, zaključio je Matković.