Nikad više parova bjeloglavih supova na Kvarneru

Prvi put u ovom stoljeću povećan je broj parova bjeloglavih supova na Kvarneru. Populacija ove ugrožene vrste, narasla je s oko 130 na dosad nikad zabilježena 152 gnijezdeća para. A otkrivene su i nove gnijezdeće lokacije na liticama nedaleko Brseča i na Rabu. 

Iako su nebeski vladari, na zemlji im treba pomoć čovjeka. Jedine su to ptice strvinari u Hrvatskoj. Nemaju prirodnog neprijatelja i na vrhu su hranidbenog lanca. Ipak, ljudi su im, svojim postupcima, istovremeno i najveća opasnost.

I tu dolazimo do njih, djelatnika Eko Centra za posjetitelje i oporavilište bjeloglavih supova u Belom.

- Pružiti brigu, ako treba spašavati, onda se ide u spašavanje. U srpnju i kolovozu bilo je i više spašavanja u jednom danu, naglasila je Daria Martinčić, voditeljica Centra za posjetitelje i oporavilišta bjeloglavih supova Beli.

Samo ove godine spašeno je 14 supova. Nakon spašavanja smješteni su na sigurnom, u oporavilištu koje godišnje obiđe više od deset tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta.

- Vidjela sam bjeloglave supove i bilo mi je zanimljivo. Impresionirana sam cijelim Centrom, prekrasno je uređen, istaknula je Lisa iz Austrije.

- Fasciniraju nas općenito bjeloglavi supovi. Vidjeli smo neki dan reportažu na televiziji, pa smo odlučili dovesti naše kćerke, rekla je Ivana iz Istre.

Trud i skrb 

Višegodišnji trud i skrb o ovim dojmljivim pticama, urodili su možemo reći - većim brojem parova. Broj od dosad nikad zabilježena 152 gnijezdeća para - izaziva divljenje!

- Imamo nove lokacije gniježđenja osim Učke, od prije nekoliko godina, supovi se sada gnijezde i na liticama Brseča na zapadnoj strani Istre. Imamo jedno gnijezdo također na otoku Rabu, dakle pomalo se taj areal širi, naglasio je Marko Modrić, ravnatelj JU Priroda.

Nije jednostavno održavati sva hranilišta

A da bi se za koju godinu otkrila još neka lokacija bjeloglavih supova, pomaže i zagrebačka Udruga BIOM koja se bavi zaštitom ptica u cijeloj zemlji. Kroz projekt "Life suport" surađuju i s Eko Centrom Beli.

Ono što se ne smije dogoditi jest da ponestane hrane. Godišnje treba 35 tona strvina kako bi ove ptice, zaštićene zakonom o zaštiti prirode, dočekale duboku starost - između 30 i 40 godina. Vjerujte, nije jednostavno održavati sva hranilišta dobro opskrbljenima. Stoga je pomoć volontera neizmjerno važna.

- Studirala sam u Zadru, ovdje sam vidjela izvrsnu priliku da putem europskog projekta vodim brigu o bjeloglavim supovima, rekla je Melani iz Francuske.

Plemenita uloga

Možda će netko postaviti pitanje zašto toliko govorimo o tim ne baš lijepim ili ugodnim pticama koje u filmovima često simboliziraju smrt. Znanstvenici su odlučni.

- Imaju jednu plemenitu ulogu. Rješavamo strvine, treba očuvati tu vrstu na našim otocima.

Tako se i mi pridružujemo apelu Eko Centra Beli "Nemojmo ugrožavati i ubijati ova važna bića u ekosustavu".