Priča iz antikvarijata, od Hrelića do zbirke od 70 tisuća predmeta

Vesna Parun, Charles Baudelaire i Fjodor Dostojevski samo su neki od autora koji „stanuju“ na policama jednog zagrebačkog antikvarijata. Osim knjiga, ondje se mogu pronaći i slikarska djela, a Branko Spajić i Marcela Gjoni do njih su dolazili godinama, na različite načine.

Branko Spajić kaže da je potraga za antikvitetima često počinjala na poznatom zagrebačkom sajmu.

- Ono što ja volim reći je da sve najbolje biblioteke završe na Hreliću. Tako da sam ja svake nedjelje u pet sati, osim ako je Božić, na Hreliću, kaže Spajić.

Marcela Gjoni objašnjava kako bira umjetnine.

- Slike biram isključivo po tome dopadaju li mi se ili ne. Onda dođe Branko i kaže da moramo nešto i zaraditi pa ubacim i nešto komercijalnije. Ali mora vam se dopadati, slike se kupuju iz osobnih razloga, sve ostalo je promašaj, kaže.

Tako su, malo po malo, došli do zbirke od oko 70 tisuća antikviteta.

'Crveni peristil' – ime s pričom

Iako se antikvarijat nalazi u centru Zagreba, nosi ime „Crveni peristil“, inspirirano umjetničkom akcijom iz 1968. godine, kada je skupina studenata splitski Peristil obojila u crveno.

- Prve dvije godine ljudi su zvali i pitali do kad radimo, a ja bih rekao da je jedini problem što smo u Zagrebu. Danas sve više ljudi ni ne zna što je akcija Crveni peristil, ali mi smo već 50 posto online, kaže Spajić.

Dodaje da danas kupci dolaze iz cijele Hrvatske. "Svećenik iz Đakova ili profesor iz Sinja sjedne u papučama, naruči i GLS ili Hrvatska pošta mu to pošalju, kaže.

Od politike do filozofije – što se najviše traži

Posao, kažu, ide dobro, iako od starih knjiga nitko ne postaje bogat.

- U ovom smo poslu deset godina pa već znamo što ide. Živi se od politike, ustaša i partizana i filozofije. Volio bih da svi kupuju umjetnost, ali to ne ide tako, kaže Spajić.

Marcela Gjoni ističe i posebne primjerke: "Imamo jedan Marxov Kapital za 8000 eura, prvo francusko izdanje. Postoji velika fama oko tog izdanja jer je Marx radio različite verzije. To je zanimljivo filozofima, ali cijena je visoka".

Mladi sve češće dolaze po klasike

Suprotno uvriježenom mišljenju, antikvarijat ne posjećuju samo stariji kupci.

- Iznenadili biste se, dolaze i mladi ljudi. Srednjoškolci kupuju klasike, primjerice kompletnog Dostojevskog. Pitam ih je li to lektira, a oni kažu da ih jednostavno zanima, kaže Gjoni.

Unatoč digitalnom dobu, vlasnici vjeruju da knjiga ima budućnost.

Knjiga neće nestati

- To je ono "za Tita je sve bilo dobro", ali nije bilo. Ljudi gledaju kroz mladost. Knjiga neće propasti zbog Googlea. Dobra knjiga uvijek nađe svog kupca, kaže Spajić.

Marcela Gjoni zaključuje: "Mislim da knjiga ostaje. Pisci mi kažu da im je ostalo samo ono što su imali na papiru. Ono što je bilo u cloudovima i driveovima se izgubi. Knjiga je vrijednost koja neće izumrijeti".