Sve prisutniji trend "tihog odustajanja od posla"

Tržište rada posljednjih se godina promijenilo. Osim mjesta na kojem se radi, bez obzira ne to je li riječ o kućnom uredu ili onom klasičnom, govori se često i o tome na koji se način posao odrađuje. Sve je prisutniji trend "tihog odustajanja od posla", što znači da radnik radi nužan minimum - više ne izgara za posao, ne radi prekovremeno i stavlja svoj privatni život na prvo mjesto. 

Od kolovoza prošle godine Filip i Jakov imaju vlastitu tvrtku. Ove godine u poslu im se pridružio prijatelj iz studentskih dana. Često nema razlike između šefova i zaposlenika.  

- Mislim da je to jedna od ključnih stvari, dakle ta atmosfera u kojoj radimo i to smo baš razgovarali, da bismo htjeli održati nekako tu atmosferu kakva je trenutačno, a to je opuštajuća, prijateljska atmosfera, naglasio je Filip Bel, mladi poduzetnik. 

Jakov je prije radio u poduzeću u kojem nije osjećao da napreduje i da je važan član tima. 

- Upravo zbog toga, želio sam naučiti na greškama koje sam primijetio kod drugih i osigurati da svi koji budu radili sa mnom imaju bolje iskustvo nego što sam imao ja, rekao je Jakov Glavina, mladi poduzetnik. 

- Već bih ja otišao da nisam zadovoljan. Tako je bilo u prošloj firmi. Meni prvenstveno nije ni bitna toliko plaća nego da radim s ljudima s kojima želim raditi. A o odlasku, ja to jednostavno odlučim, ja se ne vežem za jedno radno mjesto pa da tamo moram ostati do kraja života, naglasio je. 

Tako danas razmišlja većina mladih. Bore se za svoja prava i vjeruju da je česta promjena posla dobra jer daje više mogućnosti i širi horizonte. 

Na pitanje može li se razlučiti privatni i poslovni život ili treba sve dati za posao, Gabriela Trninić, studentica, zaposlena u digitalnom marketingu, rekla je da se to treba razlikovati.

- Ne treba se baš 100 posto davati jer je bitno i zdravlje i kako se osoba osjeća, rekla je.

Prema istraživanju provedenom na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u Hrvatskoj svaki peti radnik aktivno traži novi posao, a svaki deseti želi otići u inozemstvo. Nakon pandemije suočili smo se s masovnim napuštanjem posla. A onda je na red došlo tzv. "tiho odustajanje od posla" što znači raditi nužni minimum i ništa više nego što je propisano ugovorom o radu. 

- Brojna istraživanja pokazuju da imamo problem s poticajnošću posla, to dosad nije predstavljalo problem jer je bilo viška ljudi na tržištu rada. U svim segmentima tržišta rada je ljudi malo i da poslodavci uz plaće koje su kod nas bijedno niske u usporedbi s ostatkom Europe moraju početi voditi računa o svim drugim segmentima upravljanja ljudskim potencijalima, istaknuo je dr. sc. Zvonimir Galić, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.  

Zanimljivo je da tihom odustajanju ne pribjegavaju samo mladi.    

- Da se moram kladiti, ja bih rekao da je to tiho odustajanje od posla, u najmanju ruku, jednako izraženo i kod starijih koji će svoje zadovoljstvo i ispunjenje naći u nekim drugim segmentima života, a ne na poslu, rekao je Galić.

O ovom fenomenu koji sve više uzima maha još nema točnih podataka, no očito je da su ga i poslodavci sve više svjesni.