S Atlantika u naše vode pristigao elegantni agresivac

13.03.2022.

16:07

Autor: Dorina Tikvički/More/HRT

Plavi rak

Plavi rak

Foto: HRT / HRT

Plavi rak poznati je elegantni stanovnik mora. Invazivna vrsta pristigla s Atlantika. Udomaćio se u dolini Neretve a proteklog su ga ljeta djelatnici Nature Histrice uočili na Paludu, plitkoj močvari jugozapadno od Rovinja. U ovaj, jedini istarski ornitološki rezervat, ušao je umjetno prokopanim kanalom kojime su Austrougari svojevremeno željeli istrijebiti komarce i malariju, a kojim je Palud povezan s morem.  

- On jedan dio svog života provodi u bočatim vodama u estuarijima na mjestima gdje se spaja more, slatka i slana voda i tako je nažalost otkrio i Palud. Ženke polažu između 2 i 8 milijuna jajašaca. Naravno ne razviju se svi. Te ličinke služe za hranu drugim organizmima. Međutim taj potencijal je vrlo velik – objašnjava Svjetlana Lupret Obradović, biologinja, Natura Histrica.

Marinko Babić plavog je raka prvi put prije nekoliko godina snimio u podmorju Pule.

- I malo je reći da sam impresioniran. Pri susretu s njim nikad ne znate hoće li se zakopati u sediment ili će vas napasti. Hoće li pobjeći po dnu ili otplivati. On ima zadnje noge preobražene u vesla s kojima zamahne nekoliko puta i može plivati brzinom od 1,5 metara u sekundi. Njemu je glavni neprijatelj hobotnica od koje se zaštiti tako što izabire boćatu vodu, dakle staništa kao što je Palud. Radi se o stroju za preživljavanje i osvajanje teritorija. Alien u pravom smislu – govori Marinko Babić, ronilac i podvodni fotograf.

U prilog tome govori njegova izrazita prilagodljivost različitim ekološkim uvjetima.

- Podnosi i jako velike raspone saliniteta. Kad smo ga mi našli prošle godine u močvari je salinitet bio između 40 i 50 promila. Znači to je 15 više nego more. Podnosi i jako velike temperature. Temperatura do 35 stupnjeva. To je bila kao jedna topla vruća juhica usred ljeta i on je tu bez problema živio. I nije uopće izbirljiv što se tiče hrane – dodaje Lupret Obradović.

Srećom dopušteno je njegovo uklanjanje i u zaštićenim dijelovima prirode.

- Ono što je problem posebno s morskim vrstama kakva je plavi rak, često jednom kad uđe u more praktički ju je nemoguće iskorijeniti. U tom smislu barem nastojimo zaštititi najvrjednija područja kao što su posebni rezervati prirode. Palud koji je ornitološki rezervat, odnosno delta Neretve gdje imamo ihtiološko-ornitološki rezervat. Čak i u najstrožim kategorijama zaštite, kao što su strogi rezervati i nacionalni parkovi, ako uklanjanje invazivne vrste doprinosi očuvanju tih područja, onda se ono može provoditi i nije ograničeno na taj način da bi negdje bilo zabranjeno uklanjati invazivne vrste – naglašava Zrinka Domazetović iz Uprave za zaštitu prirode, MINGOR.

U suradnji s resornim ministarstvom i pulskim Sveučilištem "Jurja Dobrile", Natura Histrica osmislila je rješenje za Palud. Planiraju raditi intenzivni monitoring i izlov plavih rakova pomoću vrša, ali i u toplijem dijelu godine svakako i direktni lov pomoću mreža.

Ova ribolovno potencijalno zanimljiva vrsta ipak se često ne viđa na našim ribarnicama. Na pulskoj, ne viđaju ga ni prodavači a ni kupci.

Ako nam ovaj agresivac u skoro vrijeme ipak zavlada morem, možda najbolje rješenje nudi jedan zanimljiv novinski naslov: "Istrijebit ćemo ga poparom i brodetom!".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!