Heljda je nekada prehranjivala stanovnike sjeverozapadnoga dijela Hrvatske. Ova skromna, za uzgoj nezahtjevna biljka, poznata kao čistač organizma i tla, neko je vrijeme bila pomalo zaboravljena. Posljednjih godina sve je više heljde na podravskim poljima, na policama zdrave hrane i sve je češće korištena namirnica.
Mario Horvat iz Pustakovca obrađuje 40-ak hektara zemlje i već godinama sije i heljdu. Manjim dijelom kao glavnu, a većinom kao postrnu kulturu nakon uljane repice.
- Pretežno se prodaje po sajmovima i na kućnom pragu, za sad, ali cilj nam je ući u nekakvu bolju priču s tom heljdom i da budemo distributeri za neki trgovački lanac ili tak nešto, rekao je Mario Horvat, Pustakovec.
Za to imaju potencijala jer na svom gospodarstvu imaju ljuštaru i pogon za preradu i pripremu heljde za tržište. Nema to baš svatko pa njihove usluge traže i drugi proizvođači heljde iz Podravine i Međimurja.
- Unaprijeđujemo stalno, krenuli smo prije pet godina s jednom malom ljuštilicom, a sad već imamo ljuštilicu s kojom možemo napraviti tonu na dan, kaže.
Heljda je nekad prehranjivala Podravce, jedno je vrijeme bila pomalo zaboravljena, a sad se kao zdrava hrana ponovno vraća na jelovnike u sve više domova.
- Nutritivna svojstva heljde su jako na cijeni i ona povoljno utječe u prehrani ljude na neke zdravstvene poteškoće, učvršćuje krvne žile, dobro djeluje na prehrambene probleme, istaknula je Tatjana Martinović, voditeljica Savjetodavne službe Koprivničko križevačke županije.
Heljda se žanje dva puta na godinu. Vole je ratari jer povoljno djeluje na tlo, rahli ga i guši korove, a obožavaju je pčelari jer je odlična paša za pčelice. Obitelj Horvat iz Pustakovca žetvu heljde, koja sada cvjeta, obavit će tijekom listopada, a onda tijekom zime ljuštiti i pripremati za tržište.