Svi znamo za Šimu, "Najstarijeg Dalmatinca", čije su kosti pronađena u jednoj od špilja Dugog otoka. Ovaj put nećemo u špilju Vlakno već u manje poznatu Strašnu peć. Nema ulaza s morske strane, tek je djelomično istražena. A u tajni svijet špilje se ne bi moglo da nije jednog Savranina, koji od djetinjstva jednostavno obožava utrobu Zemlje i itekako pridonosi speleološkom turizmu.
Dugi otok, kao što mu samo ime kaže, dug je gotovo 45 kilometara, najrazvedeniji je i najveći otok zadarskog arhipelaga. Pejzaži su, jednostavno rečeno, bajkoviti. Pogotovo vanjska strana, prema Italiji, oduzima dah.
Savranin Vladimir Šarunić, kada ga oči zabole od ljepote vanjskoga svijeta, odlazi u onaj podzemni, ništa manje lijep. Negdje na pola otoka, gdje je kopno najuže, priroda je formirala špilju, zovu je Strašna peć. Posjetitelji će reći, u šali, strašan je i put do nje, ali isplati se.
Kao maloga, gospodina Vladu i ostalu djecu strašilo se štrigama i vilama koje su vječno ostale zarobljene u utrobi zemlje. Prvi ulazak u špilju prije nekih šesdeset godina nikada neće zaboraviti.
- Postoje legende da je nastala tako što su se urotile vile da će podijeliti otok na dva dijela i tijekom noći su kopale, kopale, ali u toj namjeri ih je zatekla zora. Maštao sam. Cijelu noć nisam mogao zaspati, bio sam uzbuđen pred taj dolazak u špilju. I tad me zaista očarala, ispričao je Vladimir Šarunić.
Ne samo da je Vlado nadvladalo strah nego je i postao njezin glavni obožavatelj. Ne vlada ovom špiljom bog podzemlja Had, nego naš Vlado. Od 365 dana, dolje je više od pola. Ne može ga otjerati ni potres.
- Siđem sigurno 180 dana. Doživio sam jednom tu i potres. Slučajno sam se zatekao u špilji i čuo neki tutanj, jaki šum. Treslo se, nikad nisam doživo potres na takav način. To je tutnjalo, tutnjala je zemlja i veliki šum kao da veliki vjetar pušte, rekao je.
Ova špilja bila je zaboravljena više od stoljeća. Tek ju je Vlado sa stručnjacima istražio, otrgnuo zaboravu, zaštitio od daljne devastacije, valorizirao je u turističkom smislu.
Strašnu peć posjetio je davne 1904. godine i sam car Franjo Josip. Doduše, nije išao pješice, nosila su ga četiri mornara. Ona se smatra prvom izletničkom destinacijom na zadarskom području, prvim počecima turizma na ovim prostorima.
- Posjetio ju je i engleski princ Edward VIII, budući kralj engleski, koji je abdicirao zbog avanture s američkom glumicom Simpson, dodao je gospodin Vlado.
- Ova špilja je ostala mnogima u lijepoj uspomeni, a mislim da princezi Ziti, koja je bila posljednja austrijska carica, nije jer je pala i slomila nogu, kaže.
Od 2007. godine ponovno i turisti mogu u utrobu zemlje, do nekih četrdesetak metara dubine. U njoj je temperatura uvijek oko 12 stupnjeva, ljeti je to poželjno odredište. Svatko unutra vidi drukčije oblike, čudnovate, ovisno o mašti.