U prihvatnom centru zagrebačkog ZOO-a je više od 1200 invazivnih kornjača

U posljednje dvije i pol godine otkako je u zagrebačkom Zoološkom vrtu s radom počeo prihvatni centar za invazivnu stranu vrstu kornjača ondje je smješteno čak 1216 crvenouhih i žutouhih kornjača jer u prirodi ugrožavaju zavičajne vrste kornjača, priopćio je ZOO. 

Riječ je o kornjačama latinskog naziva Trachemys scripta koje u prirodi ugrožavaju zavičajne vrste kornjača. S njima se postupa u skladu s posebnim planom upravljanja, pa u zagrebačkom ZOO-u djeluje prihvatni centar za tu invazivnu vrstu koji ih smješta u Prvo maksimirsko jezero i njegov kanal.

- Tim kornjačama prihvatni centar omogućuje život, no kako ne bi ugrozile zavičajne vrste kornjača, onemogućen im je odlazak u okolnu prirodu, rekao je ravnatelj zagrebačkog ZOO-a Ivan Cizelj.

Najviše invazivnih kornjača stiglo je iz Zagreba, ponajviše iz parka Maksimira i Botaničkog vrta, ali i od građana koji se o njima više ne mogu ili ne žele brinuti. Invazivne kornjače centar prima i iz drugih dijelova Hrvatske. Lani je prihvatio samo dvjestotinjak jedinki što znači, kako je rekao Cizelj, da se njihov broj kod građana i u prirodi Hrvatske smanjuje.

Najviše ih je stiglo u prvih godinu i pol nakon otvorenja prihvatnog centra, njih više od tisuću.

- Sada su kornjače u hibernaciji - kako ove u prihvatnom centru, tako i one u prirodi pa se zato ne opažaju pokraj močvara i jezera, rekao je Matej Tolić, timaritelj u zagrebačkom ZOO-u na projektu "LIFE for Mauremys" radi zaštite riječnih kornjača.

Zamolio je građane koji im sada žele donijeti svoju kornjaču ljubimca, da je zadrže do proljeća kada će je moći odgovarajuće zbrinuti.

Zavičajne vrste kornjača u Hrvatskoj su obična čančara, barska i riječna kornjača te sedmopruga usminjača, glavata i zelena želva.

Invazivna strana vrsta Trachemys scripta obuhvaća podvrste crvenouhu, žutouhu i kumberlandsku kornjaču te hibride crvenouhih i žutouhih kornjača.

Kornjače invazivne strane vrste u prirodu Hrvatske stigle su posredstvom ljudi koji su ih nabavljali kao kućne ljubimce. Dok su im kornjače stale na dlan, lako su se brinuli o njima, međutim kad su gmazovi dosegnuli svoju punu veličinu, ljudi su ih znali odbacivati.

U prirodi kornjače invazivne vrste oduzimaju resurse zavičajnim vrstama, što im ugrožava opstanak. Stoga se sustavnim zbrinjavanjem invazivnih kornjača pridonosi zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti, poručuju iz zagrebačkog ZOO-a.