Piramide, senjali - stari austrougarski GPS za brodove

Ima ih po cijelom priobalju južne Istre. Od Crne punte do Muzila. Neki ih zovu senjali, a neki - piramide. Otkud te strukture na našoj obali i čemu su služile? To će vam otkriti u ovoj priči emisije More novinar Marko Percan.

Ekipa HRT-a startala je na najjužnijoj točki Istre - rtu Kamenjak.

Na pitanje što je ovo, tko je to izgradio i čemu je služilo izv. prof. dr.sc. Danijel Šugar, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu odgovara da je to stup koji je izgradila Austrougarska prije otprilike 150 godina.

- Služilo je zajedno sa susjednom piramidom jedno kilometar dalje da definira pravac, smjer, azimut 116 stupnjeva za određivanje brzine brodova koji su izgrađeni ili su bili na remontu u Arsenalu u pulskoj luci.

Neki Premanturci kažu da to nisu piramide, nego senjali.

- Lokalni mještani ih zovu senjalima ili šenjamiljo, ali u geometrijskom smislu riječ je o piramidama, rekao je Šugar.

Objasnio je  kako se pomoću tih piramida određivala brzina brodova.

- Brod je došao na pravac koji je definiran ovom i susjednom piramidom i koji je definirao kurs od 116 stupnjeva. Brod je nastavio ploviti konstantnom brzinom po tom kursu i kad bi došao na presjek poprečnih smjerova, a poprečni smjerovi su na Muzilu, na Valkanama, na Verudeli, na Fraškeru, Banjolama i na Monte Kope, onda bi znao na kojoj je poziciji. Razlika između tih smjerova je točno jedna nautička milja. Pritom je on mjerio vrijeme, a brzina je naravno omjer udaljenosti i vremena i na taj način se određivala brzina kretanja broda, detaljno je Šugar otkrio način određivanja brzine brodova.

Stara je to, ali pouzdana tehnologija koju je tek nedavno istisnuo svemoćni GPS kojim se danas određuje i pozicija i brzina broda. Piramide na Kamenjaku početak su niza koji završava na Muzilu. Ostale strukture poput one na otoku Fineri nisu dio tog niza i geodeti još nisu sigurni čemu su točno služile.

- Vjerojatno namjena tih signala na Kvarneru, Fineri, Crnoj Punti, Galijuli, je neka slična. Još ne znamo, ali nadamo se da ćemo to uskoro otkriti kao što smo i ovo otkrili, istaknuo je Šugar.

Ekipa HRT-a i profesor Šugar krenuli su otkriti susjednu piramidu. Njoj je nažalost, netko skinuo metalnu oznaku na vrhu. I to metkom!

- Metalna oznaka nalazi se u podnožju piramide, pala je dolje. Vidjeli smo rupe od metaka, što znači da se pucalo po njoj, rekao je Bojan Bradač, , dipl. ing. geod., Tehnička škola Pula.

To i nije baš neka dobra vijest ako se govori o valorizaciji i zaštiti ovakvih građevina.

- U budućnosti nam je ideja da nekako zaštitimo tu našu tehničku i kulturnu baštinu tako da ih premjerimo visokopreciznim skeniranjem i stvorimo 3D modele koji će kasnije služiti za neku rekonstrukciju i da sačuvamo te naše tehničke kulturne baštine, dodao je Bradač.

Sačuvane su i piramide u Puli koje svjedoče o tome koliko se naša obala promijenila. Nekoć su strukture bile lako vidljive s mora, a danas ih skrivaju šuma i stambena zona. Najočuvanija je tako piramida na Stoji. 

- Ona je označena i upisana u prostornim evidencijama kao piramida. To nam je još jedna potvrda onoga što i vidimo, da je riječ o piramidi. Što se tiče kugle na vrhu ona je novijeg datuma, nastala je vjerojatno u radionicama Uljanika. Možemo reći da je piramida kao konstrukcija iz doba Austrougarske, a da je čelična konstrukcija i kugla iz razdoblja Uljanika, naveo je Šugar.

I za kraj - zamolba.

Jesu li ove piramidalne strukture jedinstvene? Ili se nalaze još negdje na Jadranu?, pitanja je koja se nameću. Ako netko od gledatelja HRT-a ima kakva saznanja o njima neka se slobodno javi profesorima Šugaru i Bradaču. Ili u redakciju Mora. Sve u cilju valorizacije i zaštite naše vrijedne tehničke i pomorske baštine, objasnio je zamolbu novinar Marko Percan.