Kako prepoznati alergiju na ambroziju i kako si pomoći

Alergije posljednjih desetljeća pokazuju trend porasta te ih s pravom nazivamo bolestima modernog doba. Procjenjuje se da 30% stanovništva ima neku od alergijskih bolesti, od čega u Hrvatskoj 7-10% otpada na peludne alergije. Ambrozija je glavni uzročnik sezonskih alergija, poznatih i kao “peludna groznica”.

Njezin lagani pelud lako se širi nadaleko, izazivajući na svom putu nazalne alergije i alergijsku astmu. Razdoblje od sredine kolovoza do kraja rujna vrlo je traumatično za osobe alergične na ambroziju jer je to sezona u kojoj ta invazivna biljka cvjeta.

Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije. Najviše je ima na prostoru između Save i Drave, ali proširila se i uz obalu sve do ušća Neretve. Raste uz putove, duž vodotoka, željezničkih pruga, nasipa, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, u zapuštenim vrtovima i na gradilištima. Prijetnja je zdravlju ljudi i bilja, okolišu, biološkoj raznolikosti i gospodarstvu, posebno turizmu, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. 

Zbog klimatskih promjena sezona alergija počinje ranije nego prije, što ne ide u prilog oboljelima od peludnih alergijskih bolesti kojih je sve više.

"Ambrozija je vrlo prilagodljiva i imamo je sve više - ranije kreće, a sam završetak sezone je sve kasniji i sama ekspozicija je dulja, a to su posljedice klimatskih promjena", rekla je u emisiji dr. Beck doc. dr. sc. Barbara Stjepanović, biologinja i toksikologinja, voditeljica Laboratorija za aerobiologiju NZJZ-a A. Štampar. 

Istaknula je kako alergija na ambroziju počinje s nižim vrijednostima potkraj srpnja, traje tijekom cijelog kolovoza, a "vrhunac sezone je potkraj osmog i u devetom mjesecu te traje nažalost sve do pojave prvih mrazova".

Prema istraživanju objavljenom u Proceedings of the National Academy of Sciences, sezona peludi porasla je čak 20 dana u proteklih trideset godina. Upravo je jedna od najinvazivnijih biljaka ambrozija, raste kao korov, izuzetno prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete, a njezina se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja.

Zastrašujući su podatci da jedna stabljika ambrozije otpušta čak 8 milijuna zrnaca peludi, a da bi izazvala alergiju, dovoljno je samo 20 do 30 zrnaca.

Koji su simptomi alergije na ambroziju?

Specifičnost alergije na ambroziju je sezonsko pojavljivanje te simptomi koje je vrlo lako uočiti. Kao i kod drugih peludnih alergija, ona kod preosjetljivih osoba izaziva slabe do intenzivne reakcije.

Alergijska reakcija koja nastaje zbog peludi ambrozije ili nek druge biljke poznata je kao alergijski rinitis. Najčešći simptomi su:

- nadražene i crvene oči

- svrbež

- curenje i začepljenost nosa

- kihanje

- grlobolja

- nadraženost u grlu i nosu

- u težem obliku mogu biti prisutni astma, kronični sinusitis, glavobolja i nesanica.

Prvi korak je prepoznavanje simptoma alergije na ambroziju na vrijeme, jer se ona može zamijeniti i za prehladu.

"2001. godine mislila da imam dugačku prehladu jer nisam nikad bila alergična ninašto i mislila sam 'kako mi ovo curi nos već dva mjeseca, što se ovo događa'. Kada se to ponovilo kalendarski točno i sljedeće godine, shvatila sam da nije riječ o prehladi nego o alergiji", ispričala je urednica na HTV-u Uršula Tolj koja je gostovala u emisiji Dr. Beck.

Iz godine u godinu, Uršuli Tolj alergije su postajale sve gore, pokušavala je s raznim lijekovima ublažiti simptome ali je na kraju odustala od toga, živi bez lijekova i nada se kako će je pobijediti sama sa svojim tijelom.

Kako se liječi alergija na ambroziju?

Iako se alergije ne mogu izliječiti, pravilnom terapijom, lijekovima po potrebi, može se smanjiti alergijska reakcija te ublažiti i prorijediti simptomi.

Dok se unaprjeđuju načini liječenja alergija najpouzdaniji način je izbjegavati alergene, ali kako to nije uvijek moguće najbolje je obratiti se liječniku za pomoć.

Kada uzimati antihistaminike te kako antihistaminici novije generacije imaju znatno manje nuspojava i omogućuju normalne aktivnosti ispričala je doc. dr. sc. Višnja Prus, reumatolog, imunolog i alergolog.

"Ako nismo uspjeli izbjeći alergen, upotrebljava se antihistaminik, klasični lijek za alergije. Sva sreća antihistaminici novije generacije nemaju sedirajuće djelovanje kao prije", rekla je doc. dr. sc. Prus te istaknula kako se može i upravljati vozilom ako se koriste u određenim dozama.

Ako nisu dovoljne klasične doze, u dogovoru s liječnikom, za vrijeme izrazitijih tegoba, doza se može i povećati. Za ublažavanje alergije, kako je rekla doc. dr. sc. Prus potrebno je i održavati higijenu nosne sluznice, mogu se upotrebljavati zaštitni gelovi koji smanjuju kontakt s alergenom te upotrebljavati intranazalne lijekove i sprejeve koji djeluju protuupalno i vrlo su učinkoviti.

Prevencija - što možete napraviti?

Uvođenjem određenih promjena u načinu života mogu se ublažiti simptomi povezani s alergijom na ambroziju. Postoje općenite mjere prevencije na koje bi trebalo pripaziti.

Osobe alergične na pelud ambrozije trebale bi za vrijeme njene cvatnje držati zatvorene prozore od stana i automobila tijekom vožnje. Trebale bi boraviti u zatvorenim i klimatizirnim prostorima što je duže moguće tijekom sezone polinacije biljaka na čiju pelud ste alergični. Izbjegavati provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najveća, za ambroziju bi to okvirno bilo od 8 do 12 sati.

Redovito pratiti vremensku prognozu te stranice Zavoda za javno zdravstvo koje govore o koncentraciji peluda u zraku.

Nakon povratka kući poželjno je skinuti odjeću sa sebe, istuširati se i oprati kosu jer tako skidate alergene sa sebe. Ne sušiti odjeću na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku.