Anton Rudan održao radionicu samoniklog bilja

Jeste li ikada šetali šumom i zapitali se koje su sve samonikle biljke oko vas, jesu li su jestive i za što su korisne? Ako jeste, prave odgovore ima šumski kuhar i lovac na bilje Anton Rudan, a na Mrežnici ga je posjetila ekipa HTV-ove emisije "Kod nas doma".

Anton je proveo godine u proučavanju samoniklog bilja i svoje znanje dijeli sa entuzijastima koji žele naučiti više na radionicama samoniklog bilja.

- Najbolje je u procesu učenja o samoniklom bilju potražiti neku radionicu. Zašto? Jer na radionici ti naučiš kako biljka izgleda, kakvog ga je okusa. Kroz samu knjigu je to prilično teško. Čak i ako gledaš na računalu do besvijesti, nećeš naučiti kao što to naučiš u prirodi. Zato, prvi korak je definitivno otići u prirodu, pronaći jednu-dvije biljke koje znaš i to je početak. Kopriva, maslačak, priča Rudan.

Upravo je kopriva bila prva lekcija. Na sreću, ova ne peče. Kako to da ova kopriva ne peče?

- Sam narodni naziv govori o tome. Kaže se da je to mrtva kopriva. Ona je jako slična običnoj koprivi i ljudi ju često puta mijenjaju zbog toga što je list sličan. Međutim, ona nema ove žalke koje su pune mravlje kiseline i na taj način se ne zabode u našu kožu, ne ispusti i onda i ne peče. Kopriva je naravno, kao i ostalo samoniklo bilje, prvo što radi jest da čisti organizam. To je ono, top stvar, govori lovac na bilje.

Brojni planinari su sudjelovali na Antonovoj radionici.

- Ne znam apsolutno ništa o samoniklom bilju, tako da je to bio jedan od razloga zbog kojih sam se prijavio. A kako smo stalno u prirodi, nama je dosta praktično tako saznati neke stvari. Što se može jesti, što se može kombinirati sa hranom i slično, rekao je Roberto Kandučar.

- Biljke su dobre za nas, pogotovo samoniklo bilje, iz razloga što je ono samoniklo. To je najlakši opis zato što ga nitko nije tretirao nikakvim pesticidima, otrovima, nitko nije sadio, nastavlja Rudan.

Biljke nisu bitne samo za naš organizam, već i za naše mentalno zdravlje. Psihoterapeutkinja Ema svoje slobodno vrijeme koristi za boravak u prirodi koji joj pomaže u pronalaženju mira.

- Koristimo puni potencijal odlaska u prirodu, važno je da to radimo svjesno. Različito je ako tek toliko odemo i ostanemo u glavi u nekim svojim problemima, zaključuje psihoterapeutkinja Ema Jurković.