"Tihi ubojica": Kronično oštećenje bubrega teško je prepoznati

07:00 / 14.03.2022.

Autor: Zdrav život/HRT

Bolest bubrega, tihi ubojica

Bolest bubrega, tihi ubojica

Foto: Aleks333 / Shutterstock

Bubrežna bolest tihi je ubojica koji značajno narušava kvalitetu života. Zna to umirovljeni nefrolog koji se i sam pronašao u cipelama svojih pacijenata. Put kroz bolest opisao je u knjizi koja ima humanitarnu notu, a o načinima liječenja, prevenciji i dijagnozi, povodom Svjetskog dana bubrega, emisija Zdrav život razgovarala je sa stručnjacima KB-a Merkur.

Bubrezi čakovečkog doktora Branimira Vurušića kolateralna su žrtva karcinoma štitnjače i paraštinjače. Nakon operacije nastupile su metaboličke komplikacije koje su se odrazile na bubrege.

- Nakon pet godina sam dobio karcinom desnog bubrega. Desni bubreg se morao odstraniti i sva je težina pala na oštećeni lijevi bubreg. On se jedno vrijeme održavao bez dijalize, ali kad se razvila terminalna bubrežna inficijencija, krenuo sam na dijalizu. Odabrao sam peritonejsku dijalizu, objašnjava za emisiju "Zdrav život" Vurušić, internist - nefrolog.

Prihvaćanje bolesti, splet emocija i racionalizacija

Peritonejska dijaliza mu je omogućavala slobodu kretanja. Međutim, odstranjen mu je bubreg pa je morao krenuti na hemodijalizu i promijeniti stil života. Transplantiran mu je bubreg i sada već 10 mjeseci živi s doniranim bubregom.

- Imate faze – negiranje, odbijanje, jednostavno ne želite prihvatiti. Onda se javi bijes, potom upadnete u rezignaciju ili depresiju. Sve se te emocije opet ponavljaju i vrte u krug. Pa se onda pokušate infantilno cijenkati sa sudbinom. I onda na kraju dođete do racionalnog prihvaćanja situacije u kojoj jeste. Shvatite da su vam granice sužene, ali da unutar njih sasvim lijepo možete živjeti, priča Vurušić.

Kronično oštećenje bubrega teško je prepoznati

Procjenjuje se da 1 od 10 osoba ima neki oblik oštećene bubrežne funkcije u Hrvatskoj. Kronično oštećenje teško je prepoznati – čak 90 posto bubrežne funkcije mora oslabjeti da se bi se pojavili simptomi. Kasno se reagira i pacijent već mora razmišljati o nadomještanju bubrežne funkcije.

- Kada pogledate rezultate Registra kojeg vodimo pri Hrvatskom društvu za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, o uzrocima koji su glavni zbog kojih pacijenti dolaze u terminalnu fazu zatajivanja bubrežne funkcije - onda je tu šećerna bolest najučestalija. Dakle, to je glavni uzrok, iza nje je odmah bolest povišenog krvnog tlaka, a onda slijede upalne bolesti bubrega, naglašava prof. Mario Laganović, pročelnik Zavoda za nefrologiju KB Merkur.

I debljina. Kako bi senzibilizirali javnost i potaknuli ljude na prevenciju, obilježava se Svjetski dan bubrega – ove godine pod sloganom - Znanjem do bolje skrbi za bubrežne bolesnike – kampanja je ove godine usmjerena na cijeli zdravstveni sustav.

Screening program usmjeren dijabetičarima i pretilim osobama

Jedna od aktivnosti Akcijski je plan za otkrivanje i spriječavanje kronične bubrežne bolesti, čija je pilot akcija krenula prije dvije godine.U njemu sudjeluje 40 liječnika opće medicine.

U suradnji sa Koordinacijom obiteljskih liječnika radi se 'screening program' koji je usmjeren prema rizičnim skupinama. Određuje se vrijednost kreatinina u krvi i bjelančevina u uzroku urina. Pacijenti kod koji je pronađeno odstupanje, bit će usmjereni nefrolozima na daljnju obradu.

U sklopu akcije organizirana su i online predavanja, ali i humanitarna akcija – svoje iskustvo liječnika i pacijenta, doktor Vurušić pretočio je u knjigu Dvojnost. Sredstva od prodaje knjige su namijenjena Udruzi hrabrice – a to majke djece na dijalizi.

Odlični rezultati u transplantacijskom programu

Govoreći o bolestima bubrega, važno je istaknuti i odlične rezultate, bez obzira na pandemiju, u transplantacijskom programu Hrvatske. U transplantaciji bubrega, KB Merkur je došao na vodeće mjesto.

- Lani smo imali 51 transplantaciju bubrega, od toga smo imali čak 6 simultanih, dakle istodobnih transplantacija gušterače i bubrega za oboljele od šećerne bolesti tipa 1. Inače za tu vrstu transplantacije Klinička bolnica Merkur je jedino središte u Hrvatskoj, kaže prof. Lada Zibar, spec. interne medicine, subspec. nefrologije.

- Sad je na listi za transplantaciju bubrega 150-160 pacijenata. Uz transplantaciju uz koju je kvaliteta života neusporedivo bolja, tu je i dijaliza koja može te pacijente držati na listi duže vrijeme, kaže doc. Stipislav Jadrijević, spec. kirurgije, subspec. abdominalne kirurgije.

Uz sjajne rezultate u transplantaciji, uz 'screening programe' koji su itekako vrijedni u prevenciji, polažu se nade kako bi se postojećim programima mogao priključiti i Nacionalni program za rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti kako bi ovakve akcije u povodu Svjetskog dana bubrega postale rutina. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!