17:19 / 06.03.2021.

Autor: Zdrav život/HRT

Bubrežna bolest - tihi ubojica, svjedočanstvo Slavenke Drakulić

Slavenka Drakulić

Slavenka Drakulić

Foto: Zdrav život / HRT

Bubrežna bolest tihi je ubojica koji značajno narušava kvalitetu života. Zna to i naša najprevođenija hrvatska književnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakulić koja od 27. godine vodi bitku s bubrežnom bolesti, a o načinima liječenja, prevenciji i dijagnozi, povodom Svjetskog dana bubrega, progovaraju vrsni hrvatski nefrolozi.

- Ja sam, ne mogu se sad točno sjetiti, s 27, 28 godina dobila dijagnozu policističnih bubrega. To je zapravo genetska bolest u mojoj familiji s tatine strane. Bila sam vrlo mlada, dobila sam tešku dijagnozu i to se obično sa takvim podmuklim bolestima kao što jest bubrežna bolest, dogodi u zadnji čas. Tad ste već u situaciji da dođete na dijalizu, priča Slavenka Drakulić

Tadašnjih 80-ih godina otegotna okolnost bila je činjenica da 1 od 5 pacijenata dobije mjesto na dijalizi, a na transplantaciju se iznimno dugo čekalo. Kada je gospođa Slavenka dočekala dijalizu, njen se život uvelike izmijenio. U život ulazi neizvjesnost, mijenja se način prehrane, a putovanja su ograničena. Neizbježan je i strah od smrti, a s druge strane i nada u transplantaciju, priča Drakulić koja je na dijalizi bila šest godina.

Životna promjena

I taj psihološki aspekt gospođa Slavenka rješavala je radom - do 1986. godine kada je otišla u Ameriku na transplantaciju bubrega. Uslijedila je životna promjena – nije morala svaki drugi dan ići na dijalizu, iako je morala piti 20-ak tableta dnevno i suočiti se s komplikacijama. S kadaveričnim tansplantiranim bubregom živjela je 14 godina.

- Kad sam poslije odbacila taj bubreg, nakon 14 godina, onda sam još 4 godine imala peritonalnu dijalizu i nakon toga dobila sam drugi bubreg. S njim već 16 godina živim još bolje. Bubreg je od dobrovoljnog anonimnog živog donora, kaže.

Bubrežne bolesti danas se javljaju u sklopu najraširenijih - pretilosti, dijabetesa i hipertenzije, odnosno povišenog krvnog tlaka, kaže docent Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju. Te su bolsti raširene u populaciji, a rade štetu na način da bolesnik ne osjeća nikakve simptome. Tako imamo najveći broj bolesnika koji zapravo s vremenom dobe bubrežno oštećenje i bolest, dodaje.

- Povećana tjelesna masa, također nevezano i uz visoki krvni tlak i šećernu bolest može dovesti do oštećenja bubrežne funkcije, tako da je izuzetno važno zdravo se hraniti, smanjiti unos soli, rafiniranih šećera, masnoća, kretati se, ne pušiti i ne uzimati lijekove protiv bolova nekontrolirano. Oni sami mogu dovesti do oštećenja i zatajivanja bubrežne funkcije, upozorava prof. Karmela Altabas, pročelnica Zavoda za nefrologiju i dijalizu, KBC-a Sestre milosrdnice.

Dijagnosticirati bubrežnu bolest je jednostavno. Već nalaz urina ili krvi stručnjacima dovoljno govori o stanju bubrežne funkcije. U dijagnostici i metodama liječenja, Hrvatska ide u korak sa svjetskim trendovima. U svjetskom smo vrhu što se tiče transplantacije bubrega, a veliki smo iskorak napravili i u peritonejskoj dijalizi - pacijenti su u mogućnosti korištenja otopina za peritonejsku dijalizu koje su primjerenije, dodaje prof. Altabas. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!