Leukemija: prognoza bolesti danas je neizmjerno bolja nego prije 30 godina

Cijeli rujan posvećen je zloćudnoj bolesti koštane srži. 22. rujna bio je u znaku kronične mijeloične leukemije. Iako je prognoza bolesti, zahvaljujući novim lijekovima bolja nego prije 20 godina, i dalje se istražuju učinkovite terapijske metode.

Leukemije su zloćudne bolesti koštane srži. Prema brzini razvoja simptoma i napredovanju bolesti, dijele se na akutne i kronične, a prema zahvaćenoj krvnoj lozi na limfocitne i mijeloične.

- Limfocitna sama po sebi znači da je to bolest bijele loze, limfocita, za razliku od kronične mijeloične leukemije koja je mijeloidna, odnosno bolest ovih drugih vrsta leukocita u koje spadaju najčešće bazofili, koji su zapravo i najkarakterističnija promjena kod bolesnika u krvnoj slici kod kojih se naknadno može postaviti dijagnoza kronične mijeloične leukemije, objašnjava prim. dr. sc. Inga Mandac Smoljanović sa Zavoda za hematologiju KB-a Merkur.

Kronični umor, povišena tjelesna temperatura, gubitak težine i intenzivno noćno znojenje simptomi su koji liječnika navode na sumnju da je riječ o leukemiji. 

- Da bi došli do dijagnoze, osim tih nekih općih simptoma koji mogu, ali ne moraju biti prisutni u trenutku dijagnoze, osnova je zapravo krvna slika. Osnovna krvna slika i diferencijalna krvna slika koja onda upućuje dalje bolesnika iz ordinacije obiteljske medicine hematologu u hematološke ambulante. Nijedna dijagnoza leukemije ne može se sto posto potvrditi samo na osnovu takve krvne slike, nego je potrebno obradu dopuniti i s citološkim razmazom periferne krvi, takozvani leukogram, i analizom koštane srži, kaže Mandac Smoljanović.

Dijagnostički je postupak brz i precizan, a o nalazu ovisi i način liječenja. Prognoza bolesti danas je neizmjerno bolja nego je bila prije dvadeset ili trideset godina.

- S velikim, velikim zadovoljstvom mogu reći da se pacijenti bilo s kroničnom mijeloičnom leukemijom ili kroničnom limfocitnom leukemijom u Hrvatskoj liječe na svjetskoj razini. Imamo sasvim nove pristupe liječenju obje leukemije u zadnja tri desetljeća. Moramo znati da su osamdesetih godina prošlog stoljeća svi pacijenti s kroničnom mijeloičnom leukemijom umrli ukoliko nisu išli na transplantaciju koštane srži od nekog drugog. Danas zahvaljujući naporima stvarno cijele hematološke zajednice imamo potpuno nove lijekove, kaže prof. dr. sc. Slobodanka Ostojić Kolonić, pročelnica Zavoda za hematologiju KB-a Merkur.

Rezultat primjene tih novih lijekova učinio je jednu pravu revoluciju u liječenju leukemije.

- Danas pacijenti s kroničnom mijeloičnom leukemijom žive jednako dugo kao i njihovi zdravi vršnjaci, a njih čak četrdeset posto može u jednom trenutku prema međunarodno prihvaćenim kriterijima prekinuti terapiju, kaže Ostojić Kolonić.

Istraživanja novih lijekova i dalje su jedno vrlo živo područje, stoga liječnici s pravom očekuju još bolje terapijske rezultate. Unatoč primjeni novih lijekova i modela liječenja, još uvijek postoji određeni postotak bolesnika koji terapijski ne reagira na zadovoljavajući način. Upravo su to slučajevi koji liječnike i znanstvenike navode na daljnja istraživanja još učinkovitijih terapijskih metoda.