Usamljenost - problem modernog društva

22.05.2022.

21:41

Autor: Zdrav život/Matej Crnogaća/HRT

Usamljenost

Usamljenost

Foto: Zdrav život / HRT

Iza nas je Europski tjedan mentalnog zdravlja, neodvojivog dijela našeg općeg zdravlja. Koliko god pričali o njemu, važnost mentalnog zdravlja nikada ne možemo prenaglasiti. Očekuje li nas pandemija depresije, je li usamljenost normalna pojava 21.stoljeća, otkrivaju profesorica Petrana Brečić i docentica Tihana Jendričko.

Pojavnost mentalnih poremećaja u stalnom je porastu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije – poremećaji spavanja, anksiozni i tjeskobni poremećaji, depresivni poremećaji, ovisnosti, rast će za 20-25 posto.

- Ja sam duboko uvjerena da bi oni rasli i da nema ove pandemije, da nema rata i da nije bilo potresa jer ne naprosto život takav da čovjeka vrlo često dovodi u jednu defenzivnu poziciju iz koje zapravo sve što živimo ili doživljavamo izgleda ovako kao ugroza, svi ovi ekstraordinarni stresovi koji su se dogodili, oni su naravno uvjetovali da taj porast bude doista značajan. Mi ga ovdje osjećamo svakodnevno u kliničkoj praksi, posebice pritisak iz bazena poremećaja koji su povezani sa stresom, kaže Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.

Neke procjene govore kako bi depresija mogla zauzeti visoko mjesto incidencije do 2030. godine, odmah nakon ishemijskih bolesti srca.

- Naprosto je život takav danas da imamo puno razloga zbog čega je depresija kao jedan i emocionalni i misaoni pa i ponašajni odgovor ili adaptacijski odgovor na život je zaista jako čest i pretpostavljam da će biti još češći…Depresija naprosto je naša prilagodba na sve ovo što se oko nas događa, kaže dr. Brečić.

Mentalno je zdravlje veliki javnozdravstveni prioritet o kojemu se sve više promišlja. Dokazuje to i Europski tjedan mentalnog zdravlja koji senzibilizira javnost i podsjeća kako je naše psihičko neodvojivo od fizičkog stanja i o njemu svaki pojedinac mora skrbiti.

- Jedna od preventiva se sad već dogodila, a to je da smo spoznali da ga uopće imamo i da ono nešto radi, da je sastavni dio zdravlja i da ga moramo sačuvati. Raditi na očuvanju mentalnog zdravlja znači raditi na prepoznavanju svih onih poremećaja, odnosno svih onih faktora koji mogu dovesti do njegova narušavanja, bilo da se radi o stresovima koji su promjenjivi ili nepromjenjivi, bilo da se radi o emocionalnom umoru i razumijevanje kako moje mentalno zdravlje ili kako moj mentalni aparat mi pokazuje znakove umora.

Nažalost, to nas nitko ne uči. Emocionalno opismenjavanje jedan je od smjerova kojim bi u budućnosti trebali hoditi.

- Ovo je sad neko vrijeme kada će se donijeti konačno i ta Strategija razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine što je jako važno jer ćemo na temelju nje moći izgrađivati akcijske planove gdje će se obuhvaćati određene populacije koje su u jakom riziku, već sam spomenula populaciju starije životne dobi,mlađe, kaže dr. Brečić.

- Doista je sve u edukaciji i našoj spremnosti da prepoznamo na početku sve one faktore počevši od djetinjstva, razvojnog doba do života koji nam mogu djelovati kao faktori pogoršanja našeg mentalnog zdravlja.

Usamljenost - problem modernog društva

Zadnjih desetljeća, posebice i posljednjih godina uslijed virusne pandemije, usamljenost postaje sve veći problem.


- Mogli bismo čak reći da je to jedan problem modernog društva koje su čak i mnoge države prepoznale u različitim svojim istraživanjima…prednjače u tome Velika Britanija, Australija i Japan koji su već izradili i određene programe i zato su prepoznali da možda čak jedna četvrtina stanovništva se osjeća čak usamljeno. S tim da moramo istaknuti da je poneki osjećaj usamljenosti nešto uobičajeno, normalno što se javlja kod svakoga od nas, kaže dr. Tihana Jendričko.

Važno je razlikovati željenu i neželjenu usamljenost, ističe docentica Jendričko.

- Usamljenost sama po sebi nije problem mentalnog zdravlja, međutim, ako usamljenost je neželjena, ako dugo traje, ako ju osoba ne uspije riješiti sama na adekvatan način, onda ona može imati posljedice po mentalno zdravlje. Jedna od češćih su upravo depresivne smetnje, ali isto tako može izazvati određene anksiozne smetnje, smetnje poremećaja spavanja i tako dalje.

Kao svaki izvor stresa, usamljenost djeluje i na hormonalnu razinu pa tako dovodi i iscrpljenosti organizma, narušenom imunitetu pa do problema rada štitnjače, hipertenzije i drugih zdravstvenih tegoba. Usamljenost je dio naših života, ali ne trebamo težiti tome da ju poništavamo.

- Jedan način je razviti određenu, jedan suživot sa svojom usamljenošću i vidjeti što nam ona može donijeti. Jer nam može puno donijeti introspektivnog. Na drugom kraju pola od usamljenosti je povezanost. E to je ono čemu trebamo težiti, kaže Jendričko.

- Poticanje kontakta, njegovanje odnosa koje imamo, nekakav izlazak iz zone komfora da ćemo se možda u nekakvoj situaciji kada bi bili zatvoreni ili se ne bi usudili obratiti, da ćemo sami potaknuti komunikaciju.

Prema nekim procjenama, svaka četvrta osoba u svijetu barem jednom tijekom svog života ima problema s mentalnim, time i općim zdravljem. Psihoedukacija je ovdje od ključne važnost.



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!