Projekt koji bi mogao 'preduhitriti' Parkinsonovu bolest

07:27 / 11.04.2022.

Autor: Zdrav život/HRT GeNETIKA I MIKROBIOTA

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Zdrav život / HRT

Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka bavi se istraživačkim projektom o genetici Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj te utjecaju genetskih čimbenika i mikrobiote na progresiju bolesti, a nedavno su postali i Referentni centar ministarstva zdravstva. 

Želja i nastojanje suvremene medicine jest individualizirati liječenje za što više bolesti. Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka upravo radi na projektu koji ide u tom smjeru, a riječ je o povezanosti genetike s Parkinsonovom bolesti, čime bi se liječenje što više približilo svakom pacijentu ponaosob.

- Ono što želimo u Parkinsonovoj bolesti je precizna medicina, odnosno individualna medicina, i mi znamo danas da postoji tzv. farmakogenetika gdje neki genetski oblici bolje reagiraju na neke lijekove, a neki lijekovi im se ne smiju ni davati. (...) Ovaj projekt prvo će vidjeti kolika je ustvari učestalost genetskih oblika Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj, koji su to oblici i samim tim pratit ćemo ih tri godine. Gledamo utjecaj farmakogenetike na genetske oblike, a gledamo i mikrobiotu, objašnjava docentica Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka.

Naime, najnovija istraživanja sugeriraju kako neke neurodegenerativne bolesti imaju svoje ishodište upravo u probavnom sustavu.

- Mikrobiota je itekako bitna u našem projektu. Pacijente pratimo par godina, progresiju, utjecaj mikrobiote na progresiju. (...) Dosta toga, posebno u Alzheimerovoj bolesti - već je u Kini registriran jedan lijek koji ustvari utječe na mikrobiotu. Za zapadni dio svijeta, odnosno zapadnu Europu i SAD rade se nova istraživanja kako bi se djelovanje lijeka potvrdilo. Ali mi svi znamo da je upalni dio nastanka neurodegenerativnih bolesti itekako bitan, dodaje docentica Vuletić.

Iako je lockdown usporio dinamiku projekta, liječnici su zadovoljni kako se razvija. Docenticu Vuletić posebno raduje činjenica što ovakvi projekti pobuđuju interes mlađih kolega koji daju jednu novu viziju i energiju.

- Ono što jesam primijetio, otkad su mlađe kolege došli, je da sve više raste interes. Nama stalno dolaze studenti pa pitaju mogu li se uključiti. Interes je nevjerojatan, a neki od njih čak nam pomažu i sudjeluju u logističkom dijelu. (...) Pacijenti dođu, daju nam uzorak stolice, uzmemo i uzorak sline. Onda pratimo koje su bakterije zastupljene, a indirektnim metodama gledamo kakva je njihova funkcija u crijevu, a tako i njihov utjecaj na mozak, objašnjava liječnik Eliša Papić.

Prvi su rezultati obećavajući, iako je riječ o svjetskom novitetu koji je još u povojima. Dovršetkom projekta, liječnicima će ti rezultati ponuditi niz važnih parametara.

- Stvarno očekujemo da vidimo koji su oblici, kako oni djeluju, i ustvari kako oni reagiraju na lijekove, a isto tako koliki je ustvari utjecaj mikrobiote. Gledamo i neke druge parametre: neuroimunološke parametre, određene konformirajuće proteine koji mogu predvidjeti progresiju bolesti, a možda nam jednog dana i pomoći prepoznati Parkinsonovu bolest u ranoj fazi, kaže docentica Vuletić.

Eliša Papić dodaje kako sama terapija nije još razvijena kako bi se utjecalo na mikrobiotu. Ali dugoročno, sa što više ovakvih istraživanja, npaominje - možemo doći do točke da se utječe na Parkinsonovu bolest prije pojave bilo kakvih simptoma, doskoči se bolesti dok je problem još u crijevima.

Ovaj hvalevrijedan i značajan projekt mogao bi rezultirati primjenom ranih dijagnostičkih i terapijskih metoda koje bi značajno usporile ili u potpunosti zaustavile progresiju bolesti. Osim za Parkinsonovu bolest, liječnici se nadaju da bi se ti rezultati mogli primijeniti i na neke druge neurodegenerativne bolesti, prvenstveno na epilepsiju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!