07:00 / 19.04.2021.

Autor: Zdrav život/B.A./HRT

Što je sportsko srce i zašto je opasno

Ilustracij

Ilustracij

Foto: Zdrav život / HRT

Sportsko srce je termin koji podrazumijeva zdravo, ali volumenom povećano srce, koje nastaje kao rezultat pojačanog tjelesnog opterećenja, najčešće kod sportaša. Intenzivan i dugotrajan trening dovodi do fiziološke prilagodbe organizma, a posebno srca. Povećava se volumen lijeve klijetke i tlak u njoj, što s vremenom dovodi do povećanja mišićne mase lijeve klijetke, debljine stijenke i veličine.

- To je jedan pojam o kojem se počelo govoriti početkom 20. stoljeća kad su vidjeli kliničkim metodama pretraga i onda novokorištenim rendgenom srca i pluća da kod vrhunskih sportaša, tada recimo maratonaca u bostonskom maratonu ili onih land laufera koji su u skijaškom trčanju, da imaju velika srca. Do tad su ta velika srca bila rezervirana za teške srčane bolesnike i vrlo teško su tadašnji kliničari prihvatili da to nije zapravo jedna patološka promjena, nego da se radi o zapravo jednoj prilagodbi organizma na tako teške napore, kaže prof. dr. sc. Zdravko Babić, dr. med., s Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC „Sestre milosrdnice“.


Strukturne promjene srca ovise o vrsti sporta kojim se neki sportaš bavi, odnosno je li riječ o sportu izdržljivosti ili sportu snage i eksplozivnosti.


- Najveće povećanje je kod onih sportova koji se bave izdržljivosti, odnosno koje podrazumijevaju sportove koji zahtijevaju veliku aerobnu izdržljivost, i tu se srce uvećava na nekih 800 do 1100 mililitara, kaže izv. prof. dr. sc. Petar Barbaros s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


- Najizraženije su promjene kod vrhunskih sportaša, znači dvadesetih, tridesetih godina života. Promjene su u spolu različite. Više su izražene kod muškaraca nego kod žena, ističe Babić.

 

Osim povećanja volumena srca, i brojni drugi organski sustavi prilagođavaju se pojačanim naporima kojima je tijelo izloženo. Za liječnike je posebno važno sportsko srce razlikovati od patološke promjene – hipertrofične kardiomiopatije. Kako bi bili sigurni o čemu je riječ, radi se dekondicioniranje, odnosno višemjesečni prestanak treninga i opterećenja, nakon čega se radi ponovni pregled.


- I ako se vidi da su promjene reverzibilne, da se to srce stanji, smanjuje svoju debljinu i volumen, onda je to znak da se radi o sportskom srcu. A ako promjene ostanu, onda je to znak da je to ta hipertrofična kardiomiopatija i takvom sportašu se onda zabrani daljnje bavljenje sportom, objašnjava Babić.


Odlaskom u sportsku mirovinu, tijelo više nije izloženo velikim naporima. Stoga se prilagođava novim uvjetima.


- Kod većine sportaša je to jedna reverzibilna, znači, promjenjiva promjena koja se mijenja kako se ti napori reduciraju, tako i to srce prelazi u normalu. I zapravo se dominantno danas misli da je to sportsko srce jedna fiziološka, to jest normalna reakcija organizma na vrhunske napore, kaže Babić.


- Nikad nije dobar prenagli prijelaz. Dakle, tko god se odluči trenirati ili odluči smanjiti broj treninga, bitna je postupnost. Kako je u povećanju samog volumena treninga, intenziteta, ekstenziteta, potrebna postupnost, odnosno postepena progresija, tako isto je prilikom prestanka aktivnosti poželjna postepena progresija, ističe Barbaros.


Za kraj valja istaknuti važnost redovitih pregleda kod najmlađih sportaša, kada se eventualne patološke promjene mogu na vrijeme uočiti i otkloniti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!