Periferna arterijska bolest - prvi simptomi očituju se smetnjama pri hodu

07:12 / 24.05.2022.

Autor: Zdrav život/Matej Crnogaća/HRT

Bolest perifernih arterija BPA

Bolest perifernih arterija BPA

Foto: Zdrav život / HRT

Bolest perifernih arterija BPA, zvana također i periferna vaskularna bolest jest ateroskleroza donjih ekstremiteta koja uzrokuje njihovu ishemiju. 


Periferna arterijska bolest spada u skupinu kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu. Nažalost, niti Hrvatska nije iznimka u tom pogledu.

- Ona je sama po sebi posljedica ateroskleroze koja je upalno degenerativna bolest koja uzrokuje razno razne smetnje u cirkulatornom sustavu pa tako i na ovim perifernim arterijama. Znači sad govorimo o arterijama donjih eks, ekstremiteta, kaže Vedran Pažur, pročelnik Zavoda za vaskularnu kirurgiju KB Merkur.

U tako suženim i sklerotičnim arterijama poremećen je protok krvi te posljedično smanjena opskrba tkiva kisikom. Prvi simptomi očituju se smetnjama pri hodu.

- Znači oni otežano hodaju, imaju smanjenu liniju hoda, imaju te grčeve koji se zovu klaudikacije. Znači u biti oni imaju tu smanjenu kvalitetu života. Ne mogu obavljati ono što su do sad obavili, a u uznapredovalim stadijima se javlja čak i gubitak tkiva, to jest te kronične rane koje u biti ne zacjeljuju duže vrijeme, a ako se tome ne pridonese velika pozornost, bolest progredira do stupnja gangrenoznih promjena, znači onih crnih ajmo reći prstiju, kako ljudi kažu, kaže Vedran Pažur, pročelnik Zavoda za vaskularnu kirurgiju KB Merkur.

Ako vas ova klinička slika podsjeća na dijabetes, niste puno pogriješili. Naime, velika većina bolesnika s perifernom arterijskom bolesti ima i povišenu razinu šećera u krvi.

- Najčešće pacijente pošaljemo prvo na neki ultrazvuk dopler kako bi uopće postavili sumnju nakon kliničkog pregleda i potvrdili da se radi zaista o tome. Znači tu ima niz znakova koje mi kao stručnjaci možemo prepoznat i onda pacijente dalje na dijagnostiku upućujemo. Tu su razne angiografije. Znači tu imamo ove koje se mogu radi u izvanbolničkim uvjetima kao što su CT angiografija, magnetska rezonanca, angiografija, do ovih koje se rade u bolnici. Znači što spadaju malo invazivnije pretrage se daje kontrast, kaže dr. Pažur.

Te invazivnije pretrage pomalo spadaju i u metodu liječenja, budući da se u istom činu obavlja i terapijski postupak.

- Praktički pacijenti kada obave sve ambulantno onda su filtrirane sve informacije, jasno je gdje je problem i onda se radi angiografija tijekom koje se rade i ovi zahvati kojima se bavi moja struka. To su endovaskularni, odnosno interventno radiološki. Oni su jedan način liječenja. Drugi način liječenja je kirurški, treći način liječenja je konzervativno s lijekovima za perifernu arterijsku bolest. Pacijenti vam dođu nama nekako kao dijete jer kao i kući imate roditelje, mama misli jedno, tata misli drugo, međutim objedine mišljenje i jednaki pristup imaju prema djetetu. Tako i kirurzi i mi objedinimo mišljenje i za pacijenta što je najbolje izaberemo, kaže Vinko Vidjak, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Merkur.

Kod periferne arterijske bolesti zahvati su nešto drugačiji budući da se arterijski sustav po fiziološkim parametrima bitno razlikuje od venskog.

- Isti su uređaji. Način rada možda je malo drukčiji, količina kontrasta koju dajete, kao i vrsta materijala koju ugrađujete. Pred petnaestak godina kad su se vene počele tretirati, onda se smatralo, pred desetak godina, ista vrsta stenta. Ne. Danas su kompletno drukčiji stentovi za vene nego za arterije. Zato što je i arterijska stijenka puno deblja, veći je tlak, elastičnost, puno više ima kalcija, puno višu silu možete primijeniti u širenju nego što je kod vena situacija i sporiji je tok kod vena. Tako da prilagođavate se, sad što će biti za deset godina, možda ja ću se i onda čuditi, al danas ovo što se radi u svijetu pa i kod nas, možemo kazati da je velika razlika u odnosu unazad deset, petnaest godina, kaže Vinko Vidjak, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB Merkur.

Sva nova znanja nedavno su i prezentirana na stručnom skupu koji je okupio liječnike različitih specijalnosti koji sudjeluju u zbrinjavanju ovih pacijenata.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!