Kako si pomoći kod niskog krvnog tlaka?

Često govorimo o hipertenziji, dok je njena suprotnost uvijek u sjeni. U pravilu je to tako jer niski tlak, odnosno hipotenzija nije toliko opasna. No kaže se da niskotlakaši žive duže i lošije. Doktorica Lorena Bosnar,specijalistica obiteljske medicine govori o niskom tlaku, a svoje iskustvo otkriva Martina Štoos.

Arterijska hipotenzija, tj. nizak krvni tlak često je zanemarena pojava, iako je uobičajena kod osoba starije životne dobi.

- Kod njih nam je jako bitno paziti na pojavu hipotenzije jer ona može dovesti do padova koji sa sobom onda donose i brojne posljedice i komplikacije. Također su hipotenziji podložnije i osobe mlađe životne dobi kod kojih je najčešće hipotenzija nekakva kronična pojava kod koje se s vremenom tijelo i prilagodi, kaže dr. Lorena Bosnar, specijalistica obiteljske medicine.

Jedna od njih je naša 28-godišnja sugovornica koju niski tlak ometa u svakodnevnim radnjama i time umanjuje kvalitetu života.

- Iskreno, ograničava me, dosta je teško funkcionirati svakodnevno sa niskim tlakom, pa osjećam se dosta umorno, ne znam imam česte glavobolje zbog toga, i onda sve to naravno odmaže u svakodnevnom životu, kaže Martina Štoos.

Nedavno je Martina iskusila i neugodnu situaciju s izrazito niskim tlakom.

- Bilo je 70/30 i veliki mi je problem to predstavljalo. Znači, nisam mogla hodati, legla sam doslovno na pod i čekala da malo dođem k sebi i to se poboljša, na kraju sam otišla u bolnicu zbog toga, tako da, dosta, dosta veliki problem mi je to bilo i nadam se neće više iskreno ponoviti, govori Martina.

Često se kaže da pacijenti s hipotenzijom žive dulje, ali žive lošije. Granične vrijednosti nisu jasno određene, u principu se uzima vrijednost sistoličkog tlaka ispod 90, a dijastoličkog ispod 60. Simptomi su češći kod akutnih oblika.

- To su najčešće znači tegobe poput ošamućenosti, slabosti, nesvjestice, omaglice, ponekad može biti žeđ, mučnina. A tada kad se u tijelu aktiviraju takozvani kompezitorni mehanizmi, onda može doći do ubrzanog rada srca, nekakvog nemira ili pretjeranog znojenja.

U podlozi hipotenzije vrlo je često druga bolest, napominje doktorica Lorena. Poput srčanih aritmija, manjak vitamina B9, B12, hormonalni poremećaji rada štitnjače, nadbubrežne žlijezde, u stanjima dehidracije, stanjima niskog šećera. Razlikuju se i vrste hipotenzije.

- Jedna vrsta je najčešća, to je takozvana ortostatska, položajna ili posturalna hipotenzija. To je hipotenzija koja se javlja prilikom promjene položaja tijela. Dakle, tu dolazi do pada sistoličkog tlaka za 20 mm žive ili više te dijastoličkog za 10, to je hipotenzija koja je najčešća kod pacijenata starije životne dobi i tada može uzrokovati padove, nesvjestice i tako dalje, kaže Bosnar.

S dolaskom toplijeg vremena, pacijenti mogu biti skloniji niskom tlaku zbog vazodiletacije krvnih žila, a time i smanjenog priljeva krvi srcu. Smanjenju gore navedenih tegoba pacijenti sami mogu najviše doprinijeti.

- Za početak je najvažnija hidratacija. To je dosta individualan pojam, u principu se uvijek vrtimo oko nekakve količine tekućine 2-2,5 litre na dan, ali naravno, to je individualno. Također bi trebalo smanjiti unos alkohola jer alkohol uzrokuje vazodiletaciju, tojest širenje krvnih žila, a time i smanjuje krvni tlak, nekada se, ali u dogovoru s liječnikom također preporuča da se povisi i unos soli, također tjelovježba igra veliku ulogu, poput aerobnih vježbi poput plivanja, šetnje,biciklom, hodanja.

Preporučuje se izbjegavanje boravka u jako toplim prostorijama, ležanje na povišenom.

- U ortostatskoj hipotenziji se pacijentima savjetuje da ne ustaju naglo, da ustaju postepeno, kod naprimjer postprandijalne hipotenzije koja je hipotenzija nakon jela savjetuje se da pacijenti jedu manje obroke, da izbjegavaju uzimanje terapije za povišeni krvni tlak prije obroka, uzimanje hipertenziva.

Kod niskog tlaka primjenjuje se i terapija lijekovima, ali tek kada se sve navedene mjere pokažu neučinkovitima.