Od Kviskoteke do Potjere: Kvizovi uz koje su odrasle generacije

“Tko želi biti milijunaš?”, “Potjera” i “Superpotjera” danas su među najpoznatijim televizijskim kvizovima, no ljubitelji znanja i televizijskog nadmetanja pamte i mnogo ranije formate koji su desetljećima okupljali gledatelje pred ekranima.

Povodom 100. obljetnice Hrvatske radiotelevizije prisjećamo se kvizova koji su obilježili domaći televizijski program i generacijama gledatelja donosili napetost, znanje i zabavu.

Povijest televizijskih kvizova na ovim prostorima seže daleko prije suvremenih licenci i velikih novčanih nagrada. Oni stariji još se sjećaju “Kola sreće” i legendarne “Kviskoteke”, dok su generacije prije njih pratile kvizove koji su obilježili televizijske sedamdesete i osamdesete godine.

Poseban utjecaj na razvoj domaće kvizaške kulture imala je i talijanska televizija. Jedan od suradnika u Kviskoteci, dr. sc. Boris Senker, prisjeća se odrastanja u Puli, gdje su gledatelji mogli pratiti talijanske programe i popularne kvizove Mikea Bongiorna.

- Mi smo mogli gledati talijanski program, samo raj, a na njemu je bio Mike Bongiorno sa sjajnim kvizovima. Tako se kod moje generacije javila ljubav prema kvizovima, prisjetio se.

U to vrijeme kvizovi su bili redovit dio televizijskih shema. Gotovo svake dvije godine pojavljivao se novi format znanja u udarnim terminima, a među njima bili su “Malo ja, malo ti”, “Pješčani sat” i brojni drugi koji su okupljali natjecatelje različitih generacija i interesa.

Posebno se naglašavalo opće znanje temeljeno na srednjoškolskom obrazovanju.

- Najbitnije je bilo da je sve što se pita nešto što završava sa srednjoškolskim obrazovanjem. To je temelj svega ostalog, istaknula je Maja Jurković, urednica i autorica kvizova.

Veliku popularnost stekla je i “Kviskoteka”, kviz koji je obilježio televizijsku povijest i donio prepoznatljivog Kvizka, jednog od najpoznatijih televizijskih likova domaće produkcije. Gledatelji su pratili natjecatelje koji su pokazivali impresivno znanje, a autori kvizova željeli su to znati i nagraditi.

- Svi ti ljudi nevjerojatne stvari znaju, a mi nikako da ih nekako nagradimo. Onda sam mislio da to definitivno treba honorirati, objašnjava Joško Lokas, autor i voditelj kvizova.

Danas televizijskim ekranima dominiraju licencirani formati poput “Potjere” i “Tko želi biti milijunaš?”, no dio kvizaških autora smatra kako domaća scena i dalje ima potencijal za stvaranje originalnih projekata.

- Ovi kvizovi koje sada radimo okupljaju velik broj autora koji su kvizaški stručnjaci. Sigurno će u budućnosti postojati prostor iz kojeg će se razviti neka originalna hrvatska ideja, ističe Igor Grković, urednik i autor kvizova.

Bez obzira na to radi li se o starim televizijskim klasikama ili modernim formatima, kvizovi su desetljećima ostali mjesto znanja, napetosti i televizijske zabave koja povezuje generacije gledatelja.