Bolesti bubrega sve su učestalije, a često se ne otkriju na vrijeme

Bubrezi imaju važni zadaću filtriranja krvi koju zatim, pročišćenu, vraća u cirkulaciju. Bubrezi reguliraju količinu vode u tijelu, brinu za elektrolite, kiselost u tijelu, neophodni su za normalno funkcioniranje čitavog organizma. Bolesti bubrega sve su učestalije, a često se ne otkriju na vrijeme jer uglavnom nemaju simptome.

Među ovim djevojkama je, i tada 21-godišnja Petra. Nikako to ne možete vidjeti, no ona pleše s peritonejskim kateterom koji joj omogućava dijalizu bubrega.

- Kateter sam sakrila tako da je jedna prijateljica koja je šivala dresove napravila mi je jedan pretinac u koji sam zapravo stavila nastavak katetera tako da se on zapravo nije ni vidio, za HRT emisiju Zdrav život rekla je Petra Sučić. 

Bubrežna bolest je kod Petre bila tiha i nepredvidiva. Nije imala baš nikakve simptome, a otkrila ju je zahvaljujući nalazima krvi.

- Nije me zapravo, ništa nikad boljelo. Niti sam imala nekakve zapravo promjene, kao neki drugi pacijenti koji znaju imati promjene u smislu na koži, da im je suha koža, promjene na licu, ili nekakve stvari, istaknula je Petra. 

Uskoro je došlo do zatajenja bubrega i ubrzo je Petra završila na dijalizi. Odlučila se za onu, peritonejsku, koju možete raditi i kod kuće.

- Ja sam s dijalizom krenula 2015. u veljači, na transplantacijsku listu idete kad se sve pretrage obave i sve bude u redu s nalazima. Nikad ne znate kad ćete dobiti taj poziv, ja sam imala sreće, dobila poziv nakon 4 mjeseca, kazala je Petra. 

860 milijuna ljudi na svijetu boluje od kronične bolesti bubrega

Petra je jedna od 860 milijuna ljudi na svijetu koji boluju od kronične bolesti bubrega, a zapanjujući je podatak da samo 20 posto ljudi zna da živi s tim problemom.

- Ono što je problem u svijetu, ali i u Hrvatskoj, su bolesti koje idu s malo simptoma ili bez simptoma, to je kronični proces koji ide sporo i dugotrajno i pacijenti nisu ni svjesni da imaju oštećenu bubrežnu funkciju, da imaju nekakvu ozbiljniju bubrežnu bolest dok stvari ne eskaliraju, istaknula je Karmela Altabas, dr. med. spec. interne medicine.

Postoje genetske bolesti, upalne bolesti bubrega, te oštećenja bubrega koja su posljedica nekih drugih sistemskih bolesti. Sve ih je potrebno otkriti na vrijeme, kako bi se spriječilo ili odgodio proces zatajenja bubrežne funkcije.

- Od 30 posto ljudi koji trebaju nadomještanje bubrežne funkcije to trebaju, zbog toga što je šećerna bolest oštetila bubrege. Oko 20 posto ljudi koji trebaju nadomjestiti bubrežne funkcije bubrega jer je krvni tlak oštetio bubreg, debljina također treba oštetiti bubrežnu funkciju, rekla je liječnica.

Bubreg i srce tijesno povezani

Liječnica objašnjava kako su bubreg i srce tijesno povezani. Ako srce ne funkcionira kako treba, oslabit će i bubrežna funkcija. Bolesnici koji boluju od bolesti bubrega, imaju puno veću šansu da razviju bolest srca. Redovite kontrole potrebne su i zbog već spominjanog, bubrežne bolesti uglavnom ne bole.

- Samo tkivo bubrega nema osjetila za bol, ali čahura ima i onda, kad je bubreg akutno bolestan, kad se on brzo poveća jer se događa rat između obrambenih snaga i tog mikroorganizama, on se naglo poveća i to rastezanje čahure boli, kazala je Altabas. 

Kad bubreg više ne može obnašati svoje funkcije, poput reguliranja količine vode u tijelu, kiselosti, elektrolita, kad se javlja pothranjenost i anemija tada se kreće s dijalizom, što je ustvari metoda nadomještanja bubrežne funkcije. Izmjena tvari može se događati izvan tijela ili unutar tijela kao kod peritonejske dijalize.

Ono što Hrvatskoj nedostaje je kućna hemodijaliza 

- Ono što u Hrvatskoj nemamo, to je kućna hemodijaliza, znači to je postupak koji bi bolesnici mogli obavljati u svom domu to je postupak koji omogućava najbolje preživljavanje bolesnika nakon transplantacije, tu na prvom mjestu ovo je naravno drugo mjesto s boljom kvalitetom života od hemodijalize u centru s manjim troškovima i omogućava individualnu terapiju, rekla je liječnica. 

Na terapiji nadomještavanja bubrežne funkcije u Hrvatskoj je oko 3 800 stanovnika, pretpostavlja s da će ta brojka rasti. Sve smo starija nacij, a i sve je veća pojavnost šećerne bolesti. Nakon liječenja dijalizom, slijedi transplantacija bubrega. Petra je na novi bubreg čekala samo 4 mjeseca. Njena pozitiva mogla bi inspirirati sve one koji moraju naučiti živjeti s bolesnim bubregom.

- Ja sam borbenog duha, zato ni u svemu nisam odustala. Zato bi ja poručila svima koji se nađu u situaciji da ne odustaju od stvari koje su radili bez obzira na bubrežnu bolest, jer sve se ustvari može u konzultaciji s liječnicima, možda nekad umjereno, nekad više, nekad manje, rekla je Petra.