Napredak u petogodišnjem preživljenju raka, spašeno 20.000 ljudi

Znatan je porast petogodišnjeg preživljenja oboljelih od raka - spašeno je 20.000 života, odnosno grad veličine Petrinje. Riječ je o povijesnom iskoraku, Hrvatska više nije na začelju Europske unije u borbi protiv zloćudnih bolesti.

Stopa petogodišnjeg preživljenja oboljelih od raka u Hrvatskoj porasla je 15 posto u 25 godina, što je povijesni iskorak te Hrvatska više nije na začelju EU-a u borbi protiv zloćudnih bolesti, istaknuto je u Zagrebu na konferenciji "Ujedinjeni protiv raka".

Kako je rečeno, petogodišnje neto preživljenje za sve vrste raka u Hrvatskoj poraslo je na 59 posto (2020. - 2022.) u odnosu na 44 posto s početka 2000-tih.

Analizu podataka izradio je profesor Šime Smolić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, koji je naglasio kako povećanje stope preživljenja znači oko 20 tisuća spašenih života oboljelih od raka u Hrvatskoj u idućih pet godina.

Od deset ljudi kojima je danas dijagnosticiran rak, njih šest sigurno će dočekati još pet svojih rođendana u ovoj zemlji, rekao je Smolić.

Najveće poboljšanje imaju hematološki karcinomi (npr. multipli mijelom) zahvaljujući primjeni ciljanih terapija, inovativnih lijekova te naprednijih dijagnostičkih metoda za otkrivanje bolesti. Jedino kod raka vrata maternice nema vidljivog napretka u preživljenju.

U Hrvatskoj je iznadprosječno preživljenje, u odnosu na ostatak EU-a, kod raka dojke i raka prostate, no ispodprosječno je u slučaju raka pluća i raka debelog crijeva.

Na konferenciji u prostorima HND-a, u organizaciji Portala Zdravlje, istaknuto je i da Hrvatska, te druge europske zemlje, bilježi kontinuiran porast broja novootkrivenih slučajeva raka, što se povezuje sa starenjem populacije, životnim navikama, debljinom i pušenjem. No porast incidencije prate bolji ishodi liječenja, učinkovitiji probir i ranija dijagnoza.

Ovo je povijesni rezultat, ocijenio je prof. Eduard Vrdoljak iz KBC-a Split, koji se javio videovezom. Početkom 2000-tih Hrvatska je bila na začelju Europe po ishodima liječenja raka, a danas se približavamo 60-postotnom preživljenju. To je sinergija svih uključenih, od bolesnika koji se više ne boje raka kao smrtne presude do društva koje je bilo spremno uložiti sredstva u liječenje, rekao je Vrdoljak.

Vrdoljak: Nacionalna onkološka mreža planirana je za početak 2026.

Kao primjer naveo je rak dojke.

- Vjerojatnost da će žena s novo dijagnosticiranim rakom dojke umrijeti bila je 45 posto 2012., danas je ta vjerojatnost 18 posto. Gotovo smo utrostručili vjerojatnost preživljenja i postali druga najbolja zemlja u Europskoj uniji po ishodima liječenja raka dojke, rekao je Vrdoljak te najavio da će se s punom implementacijom Nacionalnog strateškog okvira protiv raka i nacionalne onkološke mreže, planirane za početak 2026., ishodi liječenja još dodatno poboljšati.

Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština naglasio je da se metastatska bolest danas otkriva znatno rjeđe nego prije.

- Imamo kvalitetne probirne programe, sve više terapijskih opcija i mogućnost genskog profiliranja koje omogućuje personaliziranu medicinu i bolju kvalitetu života pacijenata. Hrvatska je pri vrhu u sveobuhvatnom genskom testiranju tumora, a cilj nam je da svaki bolesnik ima pristup suvremenom liječenju bez obzira na mjesto stanovanja, rekao je.

Kristina Krpina iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac izvijestila je da je u pet godina provedbe Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća učinjeno više od 75 tisuća CT-a niske doze zračenja s uključenih 52 000 sudionika. U dva posto njih pronađen je karcinom, od čega kod više od polovine u ranijim stadijima bolesti. Od prošle godine program je proširen i na nepušače s pomoću pilot-projekta u kojem se RTG pluća zamjenjuje CT-om niske doze zračenja, dodala je.

Ivana Mikolašević, predstojnica Klinike za tumore KBC-a Rijeka, najavila je prvo obilježavanje Dana raka gušterače 11. studenoga. Karcinom gušterače nosi najveću smrtnost, a u kliničkoj praksi vidimo sve veću incidenciju, čak i kod mlađih osoba, naglasila je.

Vazdar: Prevencija, psihološka i socijalna podrška te timski rad ključ su napretka

Ilijan Tomaš iz osječkog KBC-a rekao je da Hrvatska ne zaostaje za razvijenim zapadnoeuropskim zemljama.

- Naši pacijenti imaju pristup genskom profiliranju i ciljanim lijekovima, no moramo više raditi na edukaciji o prevenciji i jačanju palijativne skrbi. Nekada su se obitelji željele brinuti za bolesnika u terminalnoj fazi do samoga kraja. Danas očekuju od sustava da preuzme brigu, a mi nemamo kapaciteta na klinikama za te bolesnike, ustvrdio je Tomaš.

Ljubica Vazdar iz Klinike za tumore KBC-a Sestre milosrdnice istaknula je pak važnost ranog prepoznavanja kardiovaskularnih nuspojava onkoloških terapija. Ne smijemo dopustiti da pacijenta izliječimo od raka, a da izgubi život zbog nuspojava liječenja. Onkolog ne može sam rješavati takve komplikacije, potreban je multidisciplinarni pristup. Prevencija, psihološka i socijalna podrška te timski rad ključ su napretka, poručila je.

Sudionici su zaključili da Hrvatska u onkologiji više nije na začelju Europe te da dosadašnji rezultati pokazuju kako ulaganje u rano otkrivanje i modernu terapiju donosi mjerljive i ohrabrujuće rezultate koji se mjere tisućama spašenih života.