07:00 / 11.04.2021.

Autor: Zdrav život/HRT

Parkinsonova bolest, od dijagnoze do liječenja

Ilustracija

Ilustracija

Foto: HTV / HRT

Parkinsonova bolest druga je najčešća degenerativna bolest, iza Alzheimerove demencije. Već 24 godine 11. travnja svijet obilježava Dan ove neurodegenerativne bolesti od koje, prema procjenama, boluje oko 15 000 stanovnika Hrvatske.

Dulji životni vijek posljedično sa sobom nosi i porast broja degenerativnih bolesti. Jedna od takvih je i Parkinsonova bolest, s pojavnošću od 1 do 3 posto u populaciji starijoj od 60 godina. To znači više od 7 milijuna oboljelih u svijetu i više od 15 tisuća u Hrvatskoj.

- Ovi bolesnici zahtijevaju redovite susrete sa svojim liječnicima, multidisciplinaran pristup sa svojim obiteljskim liječnikom, neurologom i vrlo često s fizijatrima jer trebaju značajan tretman. Potrebne su i druge specijalnosti jer znamo da Parkinsonova bolest osim onih ključnih kliničkih simptoma motoričke usporenosti, tremora, rigiditeta te smanjenog pokreta, ima i brojne nemotoričke simptome, kaže Ivana Zobić s Klinike za neurologiju KB Sveti Duh.

Mehanizam nastanka Parkinsonove bolesti

U nemotoričke simptome spadaju poremećaji sna te problemi s probavnim i urogenitalnim traktom. Točan uzrok bolesti još uvijek nije do kraja poznat, ali je poznat osnovni patološki mehanizam nastanka. U mozgu se nakupljaju tzv. Lui-body tjelešca, koja se sastoje od patoloških proteina alfa sunukleina. Ovisno koje strukture mozga one zahvate, različiti su simptomi. Glavni patološki mehanizam u tom neurotransmiterskom sustavu je nedostatak dopamina, dodaje Zobić.

Postavljanje dijagnoze

- U postavljanju dijagnoze ključna je klinička slika s karakterističnim simptomima – tresavicom udova, usporenošću pokreta te ukočenošću. Pomažu nam i druge metode slikovnog prikaza. Osim CT-a mozga i magnetske rezonancije, radi se i 'DAT scan' koji nam pomaže da prepoznamo radi li se o tremoru koji se veže uz Parkinsonovu bolest. Najvažniji je zapravo 'levodopa' test. Pacijentu za kojega se sumnja da boluje od Parkinsonove bolesi daje se tableta 'levodope', tj., dopamina. Ukoliko dođe do poboljšanja može se sa sigurnošću reći da se radi o Parkinsonovoj bolesti, objašnjava predstojnica Klinike za neurologiju KB Sveti Duh doc. Sanja Tomasović.

Specifični lijekovi, precizne doze i ples kao lijek

- Daju se agonisti dopamina, kao prva linija liječenja. I tu se ide vrlo postupno, jer ti lijekovi zaista mogu imati nuspojave. Mogu izazivati kognitivne smetnje. Zato je i ključno dobro titrirati i vrlo postupno uvoditi terapiju. Kako bolest napreduje uvodi se 'levo-dopa' terapija. Doza se mora titrirati više puta na dan i davati i do pet puta dnevno. Uz te lijekove dodaju se individualno i drugi lijekovi, ovisno o pacijentu, dodaje doc. Tomasović.


Teže kliničke slike zahtijevaju i složenije terapijske postupke, naglašava Tomasović. To su apomorfinska (duodopa) pumpa i duboka moždana stimulacija koju u Hrvatskoj uspješno obavlja Darko Chudy. Odabir tijeka naprednog liječenja je individualan i to mora odabrati neurolog koji vodi pacijenta. Izuzetno je važna i fizikalna terapija, svakodnevna vježba i obilna rehidracija. Tomasović kaže kako pacijenti kao vježbu posebno vole ples. 

Praksa pokazuje i pojavnost sve više pacijenata mlađih od 60 godina. Stručnjaci vjeruju da je to rezultat jače svjesnosti o ovoj bolesti i bržem prepoznavanju simptoma. I obilježavanje Svjetskog dana Parkinsonove bolesti svakako ide tome u prilog.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!