19:37 / 11.04.2021.

Autor: Ana Zadro/Dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Pandemija dodatno otežala život s Parkinsonovom bolešću

Ivan Bevanda 10 godina živi s Parkinsonovom bolešću

Ivan Bevanda 10 godina živi s Parkinsonovom bolešću

Foto: Dnevnik / HRT

Svjetski je dan Parkinsonove bolesti, od koje u našoj zemlji boluje više od 15 tisuća ljudi. Uz sve tegobe s kojima se svakodnevno nose - danak uzimaju i izolacija i socijalno distanciranje zbog pandemije. Udruga "Parkinson i mi" zato upozorava na važnost brige za mentalno zdravlje te fizičke aktivnosti.


Ivan Bevanda iz Zadra više od 10 godina živi s Parkinsonovom bolešću. Kad je obolio u 50. godini, prve simptome primijetili su njegovi ukućani.

- Ja sam pridavao to nečem drugom, vratnoj kralješnici, prvi znakovi su bili usporenost, pogotovo lijeve strane tijela, kompletno ruke, noge, kaže Bevanda.

Najveća mu je potpora svih tih godina obitelj, posebno supruga.

- Zapravo mojoj supruzi je teže nego meni, dodaje Bevanda.

Od 15 tisuća oboljelih u Hrvatskoj, dio se okupio u udruzi "Parkinson i mi", koju vodi neurologinja iz KBC-a Rijeka.

- Mi znamo da za sve te neurodegenerativne bolesti, Alzheimer i Parkinson, govore da su to pandemije, to su neurodegenerativne pandemije i današnjosti i budućnosti, kaže Vladimira Vuletić, neurologinja u KBC-u Rijeka i predsjednica Udruge "Parkinson i mi".

A pandemija izazvana koronavirusom dodatno je otežala život s Parkinsonovom bolešću.

- Ovo je dodatno opterećenje jer onemogućava naše pacijente da se druže, da fizički budu aktivni, da odlaze na nekakve vježbe,da odlaze u teretanu, da budu fizički spremni i da se lakše nose s posljedicama same svoje bolesti, kaže Ines Torić, klinička psihologinja u KBC-u Rijeka.

U Hrvatskoj se trenutačno provodi četverogodišnje istraživanje o utjecaju genskih mutacija na bolest kako bi se ona mogla bolje liječiti.

- Pitanje kada ćemo točno razumjeti značaj tih varijanti, odnosno da li ih možemo uopće klasificirati kao one koji uzrokuju il bolest ili ne, kaže Valentino Rački, specijalizant neurologije u KBC-u Rijeka.

- Neke osobe s određenim genima bolje reagiraju na određene lijekove, brže napreduju, ranije se javljaju kognitive u odnosu na neke druge, znači, to je personalizirana medicina, smatra dr. Vuletić.

Do pronalaska lijeka, za lakši život s Parkinsonovom bolešću ključni su dobar san, zdrava prehrana, vježbanje i, ono što u vrijeme pandemije mnogima nedostaje, druženje s ljudima.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!