Brojne opasnosti u bespućima interneta

21.08.2022.

16:26

Autor: K.D./M.Š./HRT

Ramljak u Studiju 4 o Cyberbullyingu

Ramljak u Studiju 4 o Cyberbullyingu

Foto: HTV / HRT

Već u dobi od dvije ili tri godine djeci će se u rukama naći mobilni telefon. Najprije crtani filmovi i jednostavne igrice, a zatim u osnovnoj školi većina djece ima i prvi intenzivniji doticaj s brojnim platformama.

Djeca su u svladavanju svih tih alata puno vještija od roditelja, pa će lako i brzo otvoriti korisničke profile te gotovo bez ograničenja surfati bespućima interneta - a u tome se kriju brojne opasnosti.

Nažalost, ponekad i s tragičnim posljedicama. Najbliži oblik vršnjačkog zlostavljanja među djecom naziva se "cyberbullying", a tu su i mnogi drugi termini za mnogo opasnije oblike zlostavljanja kao što su "grooming", vrbovanje djece kada ih se putem interneta dovodi u opasnost od seksualnog zlostavljanja, te "phishing", pokušaj da se netko "upeca" na određenu prijevaru.

- Ti su termini zadnjih dvadesetak godina sve češći među djecom i odraslima, pa čak i starijim sugrađanima, kaže predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek Tomislav Ramljak.

Različita istraživanja pokazuju kako djeca i više od šest sati dnevno provode na internetu koristeći se različitim uređajima.

- Za svaki oblik komunikacije rabe internet – od društvenih mreža do različitih komunikacijskih alata poput Vibera ili WhatsAppa.

Smatra kako građani, pa tako i djeca, nisu dovoljno medijski pismeni – posebice zato što se internet mijenja i razvija iz dana u dan.

- Medijsku pismenost trebalo bi učiti od prvog razreda osnovne škole i nikad ne prestati. Svjedoci smo raznih prijevara, sve više i naših starijih sugrađana, što govori da medijska pismenost zaista ne bi trebala znati za dob, smatra Ramljak.

Razlog nasjedanja na internetske prijevare i lakovjernost građana, dodaje, vjerojatno leži u činjenici da svi imaju neke svoje želje koje žele ispuniti, što određeni ljudi s lošim namjerama zloupotrebljavaju.

- Ima pokušaja prijevara za brzo bogaćenje, dionice ili takozvane ljubavne prijevare koje su jako raširene i kod nas. 

Kod roditelja postoji dilema treba li djeci dati slobodu i odgovornost da sama biraju kakav će sadržaj gledati i kreirati na internetu ili pak kontrolirati što rade.

- Rekao bih da roditelj treba surađivati s djetetom i objasniti da taj virtualni svijet može biti opasan. Zajedničko provedeno vrijeme roditelja i djeteta je ključno, da dijete odrasloj osobi pokaže taj virtualni svijet, što ga zanima i što ga nasmije na internetu i da zajedno prolaze kroz to. Roditelj ne mora imati tehničko znanje, ali ima životno iskustvo da može prepoznati što je dobro, a što nije za dijete i njegovu dob.

U praksi se, napominje Ramljak, svakodnevno susreće s posljedicama nepromišljenog ponašanja djece i mladih kada je u pitanju korištenje interneta.

Posljednji primjer toga je slučaj dječaka u Osijeku koji je riskirao život pokušavajući izvesti TikTok izazov na cesti.

- Kao stručnjaka me zabrinjava da taj utjecaj tehnologije na djecu njih zaista dovodi u opasnost. To više nisu bezazleni izazovi, nego izazovi gdje i sebe i druge dovode u opasnost. Želim apelirati na roditelje i skrbnike da provedu vrijeme s djecom i objasne im kritički pristup medijima kojima se koriste, upozorava.

Pomoć ili savjet stručne osobe, dodaje, trebalo bi potražiti kada se uoče bilo kakvi znakovi pretjeranog korištenja tehnologije, rizičnog ponašanja na internetu ili promjene u ponašanju kod djeteta.

- Vodimo i Centar za sigurniji internet – imamo Helpline 0800 606 606 gdje i djeca, i roditelji i stručnjaci mogu potražiti pomoć za odgovornije i sigurnije korištenje interneta.

Uskoro počinje školska godina, napominje, i roditelji bi trebali s djecom proći osnove oko toga kako koristiti internet i kakve informacije ondje mogu pronaći.

- Nemojte čekati da se nešto dogodi, krenite već u predškolskoj dobi.

Pitanje sigurnosti na internetu u Hrvatskoj regulirano je s pomoću dva mehanizma prijave – policije te Centra za sigurniji internet, gdje se može prijaviti bilo koji oblik nasilja nad djecom i među djecom, pokušaj "groominga" i bilo koji drugi oblici prijevare.

- Samo je potrebna volja i svijest o tome. Svakako je nasilje nužno prijaviti i sve će se napraviti da se ono prekine.

Posljednjih se godina broj onih koji se obraćaju Centru za pomoć, kaže Ramljak, povećao.

- Nikad nismo imali duže redove čekanja za savjetodavni i psihoterapijski rad. Utjecaj medija je bitan – vrijeme koje su djeca tijekom pandemije provodila ispred ekrana  dovelo je do porasta broja potreba za stručnjacima mentalnog zdravlja. I utjecaj različitih lažnih vijesti je preplavio internet, i tu svi građani trebaju biti oprezni.

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu uglavnom surađuje s osnovnim i srednjim školama, centrima za socijalnu skrb i Ministarstvom unutarnjih poslova te ostalim odgojnim institucijama na području Europske unije.

I volontera u Centru je mnogo - čak do 130 na godišnjoj razini.

Ove godine Centar je osvojio i državnu volontersku nagradu.

- To pokazuje da organizacija cijelog društva može napraviti veliku promjenu, kao što mi radimo zadnjih petnaestak godina. Napravljen je velik iskorak i djeca su sve više svjesna opasnosti te čak i čuvaju jedni druge, kaže Ramljak, te zaključuje:

- Odnos i razumijevanje koje dijete ima od roditelja ili skrbnika najbolji je način da dijete, kada se nađe u opasnoj situaciji, dođe i kaže da se nešto loše događa. Vrijeme je izazovno, roditelji sve više rade i sve manje vremena imamo za djecu. To vrijeme se nikada ne može vratiti, stoga apeliram da roditelji provode više vremena s djecom i zainteresiraju se za njihov digitalni svijet.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!