07:00 / 26.07.2021.

Autor: HRT

COVID, cijepljenje i moždani udar

Prof. dr. sc. Marina Roje - Bedeković

Prof. dr. sc. Marina Roje - Bedeković

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Još uvijek prevladava mišljenje kako je moždani udar neizbježan i neizlječiv. COVID je zasigurno bolest koja dovodi do pojačanog zgrušavanja krvi, kaže prof. dr. sc. Marina Roje - Bedeković te poručuje da je važno - cijepiti se.

- Cijepljenje se preporuča kod svih neuroloških bolesti, i nema neki negativan učinak. Covid 19 je zasigurno bolest koja dovodi do pojačanog zgrušavanja krvi, međutim do sada u svijetu nije zabilježen značajan porast nastanka moždanog udara iz začepljenja krvnih žila nakon cijepljenja, i u svakom slučaju ono se preporuča. To bi bila jako važna poruka – bez obzira na životnu dob i spol, zaključuje.

U većini razvijenih zemalja, moždani udar je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odnosno vodeći uzrok invaliditeta u stanovništvu. Prof. dr. sc. Marina Roje - Bedeković, specijalist neurolog i pročelnica Zavoda za intenzivno neurološko liječenje KBC-a Sestre Milosrdnice, kaže kako je moždani udar teška bolest koja često ostavlja ozbiljne posljedice.

 - Ranije se često znalo govoriti kako jedna trećina bolesnika ostaje živa i vraća se u stanje prije nastanka moždanog udara, jedna trećina nažalost umire, a jedna trećina ostaje ozbiljno onesposobljena. Zahvaljujući novim metodama liječenja, posebice primjenom lijekova koji mogu rastopiti krvni ugrušak, kao i metodama vađenja ugrušaka iz krvnih žila, ti su se omjeri danas, nasreću, promijenili u korist značajno većeg postotka bolesnika koji nakon moždanog udara bivaju zdravi i vraćaju se u prvobitno stanje, kaže Roje - Bedeković.

Prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, specijalist neurolog i pročelnica Zavoda za intenzivno neurološko liječenje KBC-a Zagreb, kaže kako postoji nekoliko vrsta moždanog udara, ali uglavnom se govori o najčešćem obliku kod kojeg dolazi do začepljenja krvnih žila ugruškom. Iako učestalost nekih oblika moždanog udara može ovisiti o godišnjem dobu, ovaj oblik čest je tijekom cijele godine i njih je preko 80 posto gledajući ukupno sve moždane udare.

Ne postoji određena životna doba u kojoj se ova bolest javlja – na nju više utječu povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće, ali i različite nasljedne bolesti – to može biti i u mlađoj životnoj dobi, a postoji i neki oblici moždanog udara koji se javljaju u određenim dijelovima hormonskog ciklusa žena.

- To je bolest koja može pogoditi osobe bilo koje životne dobi, i muškog i ženskog spola, kaže Roje - Bedeković. Često se postavlja pitanje kako prepoznati moždani udar, i kod sebe i kod drugih. Poljaković objašnjava kako na to ne postoji jasan odgovor.

- Postoje bolesti koje imaju tipičnu simptomatologiju, i one koje imaju vrlo šaroliku. Ono što je bitno je činjenica da moždani udar nastupa naglo. Najčešći znak je poremećaj motorike, obično je zahvaćena polovica tijela – slabost polovice tijela, asimetrija polovice lica, smetnje govora, gubitak ravnoteže i nemogućnost koordinacije, kaže.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!