17:33 / 27.11.2020.

Autor: Zdrav život/HRT

COVID i opstruktivna plućna bolest

-

-

Foto: - / -

KOPB ili kronična opstruktivna plućna bolest treći je najčešći uzrok obolijevanja i smrtnosti odrasle populacije u svijetu.
Druga najčešća plućna bolest, nakon astme je Kronična opstruktivna plućna bolest - KOPB. Ta je bolest treći najčešći uzrok obolijevanja i smrtnosti odrasle populacije u svijetu. U početku isključivo plućna bolest, KOPB s vremenom uzrokuje komplikacije i u drugim organskim sustavima. Trend pojavnosti bolesti stalno raste, što zabrinjava stručnjake. U liječenju veliku ulogu ima plućna rehabilitacija.

➡️ Svaki deseti Hrvat boluje od KOPB-a!
➡️ KOPB - treći najčešći uzrok smrti u svijetu 

- Prema podacima iz 2017. u Hrvatskoj KOPB-a boluje negdje oko 400 tisuća bolesnika. To je gotovo deset posto ukupnog stanovništva. To moramo staviti u kontekst. Dakle kronična opstruktivna plućna bolest nije bolest mladih. To je bolest koja će se javiti uglavnom kod starije populacije, odnosno od četrdeset godina pa naviše, objašnjava doc. Andrea Vukić Dugac s Klinike za plućne bolesti Jordanovac.  



Najveći problem liječnicima predstavlja zakašnjelo dijagnosticiranje bolesti jer se simptomi pripisuju životnoj dobi i štetnim navikama. To je bolest pušača. Svi će pušači u pravilu, ako dovoljno vremena puše - imati kronični kašalj, zamaranje prilikom hoda i smatraju da je to nešto normalno, a to su zapravo i simptomi KOPB-a, kaže doc. Andrea Vukić Dugac. Dodaje kako za uznapredovalu fazu bolesti postoji niz lijekova, a terapijske opcije rastu iz godine u godinu.

Plućna rehabilitacija - suvremeni terapijski pristup - Plućna rehabilitacija je etablirana kod nas zadnjih osam godina. Postojala je još u 20. stoljeću samo je bila zanemarena, jer smo dobili vrlo potentnu i dobru terapiju s kojom se mislilo da će se sve riješiti. Međutim za poboljšanje kvalitete života pacijenata nužna je plućna rehabilitacija. Mi bolesniku ne možemo ispeglati spirometriju, ali mu možemo povećati respiratornu površinu, poboljšati izmjenu plinova i smanjiti osjećaj zaduhe, objašnjava prim. Tajana Jalušić Glunčić sa Klinike za plućne bolesti Jordanovac.

Individualni pristup svakom pacijentu 

Radi se, kaže - o bolesnicima koji inače imaju zaduhu, loše se kreću, neki ne mogu ni do WC-a i slabo se druže tako da imaju i povećanu razinu anksioznosti, stresa. U liječenje je tada uključen i psiholog, zatim nutricionist, respiratorna sestra, fizikalni terapeut i pulmolog koji vodi cijeli proces.

Za uspjeh u liječenju od iznimne je važnosti puna suradnja pacijenta, posebno u vremenu u kojem živimo – u jeku pandemije koronavirusa i gripe koja je pred vratima. Kao najčešći rizični faktori, dodaje doc. Andrea Vukić Dugac prepoznati su ipak pretilost, šećerna bolest, kardiovaskularne bolesti i visoki tlak.



- Studije su pokazale da, ako KOPB bolesnik oboli od Covid infekcije - jako je velik rizik da će bolest imati teži klinički tijek i završiti liječenjem u jedinici intenzivnog liječenja. Ni gripa kod bolesnika sa KOPB-om nije manji problem od Covida. Zbog toga se većina bolesnika sa KOPB-om svake godine cijepi protiv gripe, a oni s težim oblikom, cijepe se i protiv pneumokoka, upozorava doc. Andrea Vukić Dugac

Kod svih kroničnih bolesti, pa tako i KOPB-a, važna je prevencija u vidu tjelesne aktivnosti i zdravih životnih navika. Upravo je to bio i glavni moto ovogodišnjeg Svjetskog dana KOPB-a, koji se svake godine obilježava treće srijede u studenome.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!