Dr. Beck: Demencija - kako je spriječiti, a kako liječiti

30.03.2023.

13:58

Autor: HRT/D.M.

Dr. Beck

Dr. Beck

Foto: Renato Branđolica / HRT

Zaboravili ste gdje ste parkirali? Niste platili račune? Prvi put u životu zaboravili ste rođendan svoje kćeri? Osjećate se pomalo dezorijentirano? Je li to uobičajena zaboravljivost koja dolazi s godinama ili biste ipak trebali posjetiti liječnika jer možda imate simptome bolesti koja je tema 100. emisije Dr. Beck - demencije.

O tome kako prepoznati simptome demencije i kako bolesti demencije liječiti Natko Beck razgovara sa specijalisticom neurologije docenticom Natašom Klepac, specijalisticom psihijatrije docenticom Dubravkom Kalinić i novinarkom Gorankom Jelinčić koja brine o svojoj majci s demencijom. 

Demencija je poremećaj kognitivnih aktivnosti uzrokovanih promjenama u mozgu zbog čega dolazi do oštećenja pamćenja te drugih intelektualnih sposobnosti ali i promjene osobnosti. Gošće u emisiji navele su u kojoj se mjeri demencija može spriječiti promjenom životnog stila, kako mozak držati u kondiciji i koliko socijalna izolacija utječe na pojavu demencije.

Prepoznati bolest u ranoj fazi je ključno


Docentica Nataša Klepac objasnila je kako je demencija sindrom do kojega mogu dovesti brojna stanja, njih preko 50. Demencija predstavlja kognitivni pad koji je jak u tolikoj mjeri da se osoba više ne može samostalno funkcionirati. Međutim, faza koja prethodi demenciji je blagi kognitivni poremećaj i to je faza u kojoj se bolesnici trebaju prepoznati kako bi počelo liječenje.

Kognitivni poremećaj je faza u kojoj osoba ima neke kognitivne poteškoće, ali je i dalje samostalna, može čak i raditi - ako primijetite da osoba koja je akademski obrazovana ima široki vokabular odjednom počne koristiti jako jednostavne izraze i ima problema s imenovanjem.

Kod Alzheimera ključno je pamćenje


- Kod Alzheimera je ključno pamćenje. Osobe se ne mogu sjetiti novijih događaja. Izvrsno pamte ono što je bilo u mladosti, a veliki je problem ono što je bilo danas ili jučer. Često zato znaju učestalo pitati ista pitanja ili pričati iste priče, čime nastoje kompenzirati rupe koje postoje, objašnjava Klepac.

Također je navela da postoje stanja vezano za demenciju koja su reverzibilna - primjerice metabolički, endokrinološki poremećaji. Ako njih korigira - osoba može potpuno uredno funkcionirati.

'Pet godina bez života'


Goranka Jelinčić podijelila je svoje iskustvo s majkom koja već osam godina boluje od vaskularne demencije, ali joj se stanje rapidno pogoršalo prije pet godina kad je preživjela acidozu, otkazivanje organa kao posljedice dijabetesa. Tih pet godina o svojoj majci brine 24 sata dnevno i "nema život". Navela je da je kod njene majke problem više podsvijest, nego kognitivni dio. Dodala je kako veliki utjecaj imaju emocije - ljudi kojima su okruženi.

- Ona kopira moje osjećaje. Nastojim biti pozitivna. Neće se ona oprati. Onda pokušavam trikovima izvući situaciju - ide Hauserova lambada, pa dođe do kupaonice. Onda je i ona dobro raspoložena. Ima jako teških dana, kad sam na dnu. I ne smijem biti bolesna. Ali nekako smatram da je mojoj majci najbolje u poznatom okruženju, s ljudima koje ona voli i koji vole nju, kaže Jelinčić.

30 do 50% njegovatelja sa psihičkim poremećajem


S tim u vezi docentica Dubravka Kalinić upozorila je kako njegovateljima dementnih osoba nije osigurana nikakva naknada, što postoji u nekim drugim državama. Međutim, dodala je postoje 'dnevne bolnice' koji njegovateljima omogućavaju kakav-takav odmak. Naglasila je da 30 do 50 posto takvih njegovatelja zadovoljava kriterije za psihičke poremećaje, jer osim posla nisu u mogućnosti baviti se hobijima ali i socijalnim aktivnostima.

Fizička aktivnost - stvaranje novih moždanih stanica


- Trebali bi prestati pušiti, a alkohol svesti na jednu do dvije čaše vina dnevno za muškarce i jednu čašu za žene. Jako je bitna fizička aktivnost. Preporuča se 3 do 4 puta tjedno šetati oko 20 minuta budući da se radi o starijim osobama, upozorava Kalinić.

Naglasila je da fizička aktivnost aktivira molekulu u mozgu koja potiče neuroplastičnost - stvaranje novih moždanih stanica i spajanja sinapsi. Također, dodala je - potiče i neurotransmitere koji utječu na pamćenje, raspoloženje i koncentraciju.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!