Otrovani smo negativom, ali optimizam se uči!

04.02.2022.

13:02

Autor: I.B./Dobro jutro Hrvatska/HRT

Optimizam se može naučiti

Optimizam se može naučiti

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Je li optimizam ključan za očuvanje našeg mentalnog zdravlja? Optimizam se uči! Nije to dojam, mi smo zaista okruženi lošim vijestima, a u žargonu rečeno - otrovani smo negativom. Zašto je važno iznaći optimizam kao "slamku spasa" za mentalno zdravlje? Među populacijom provedena su istraživanja o čijim recentnim zaključcima je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorio psiholog dr.sc. Igor Mikloušić.

- Baš zato što živimo u teškim vremenima, optimizam ne bi trebalo gledati s visoka ili ga odmah odbaciti. Optimizam je stav, ali i jedna karakterna osobina gdje prema budućnosti gledamo na jedan pozitivan način. Često kad govorimo o optimizmu koristimo onu metaforu o gledanju u čašu koja je polupuna ili poluprazna. Optimisti su ljudi koji, iako je čaša prazna, vjeruju da je oni mogu napuniti. I to je misao koja osnažuje. Da smatrate da ste za stvari koje vam se događaju u životu, ako su pozitivne - vi zaslužni. Ako su negativne - da je to jedna prilika za naučiti nešto novo, za iskustvo, ali isto tako da znate ili imate osjećaj da imate svoj život pod kontrolom. Znači da ćete uvijek moći napraviti nešto da će na kraju biti dobro, istaknuo je.

O antivakserima

- Teško je reći jesu li antivakseri pesimisti. Ono što vidimo je, da ljudi koji su primjerice skloni vjerovanju u teorije zavjere, da imaju vanjski locus of control, da imaju osjećaj da netko drugi kontrolira njihov život i da što god oni napravili ne mogu promijeniti ishode koje će imati u životu. Pesimizam vodi u cinizam i iako se to može činiti kao intelektualno superiorna pozicija, ona to nije. Ono što nam cinizam oduzima, a optimizam donosi je niz pozitivnih ishoda i za naše mentalno zdravlje i za naše zdravlje općenito. Ljudi koji su optimistični se brže oporavljaju od bolesti, imaju bolje odnose sa svojim bližnjima. Niz pozitivnih stvari dolazi u život jednom, ako uspijete zauzeti taj optimističan stav. I znamo da je teško, mi sad prolazimo treću pandemijsku godinu, to je posebno teško za ljude koji su izgubili nekoga, ljude koji su izgubili posao i primanja, kojima je standard pao. To su stvari koje je teško zaobići ili izignorirati. No svi znamo pozitivne primjere ljudi koji su bili u jako teškim životnim situacijama - zbog bolesti, nekog objektivnog financijskog stanja, zbog stanja u obitelji. Možda se trebamo sjetiti samo par generacija unazad - naših roditelja, djedova i baka, kakve teške životne situacije su i oni prolazili pa su svejedno našli nešto pozitivno u tome i između ostalog imali obitelji koje su zasnovali, pazili, rekao je.

Istraživanje o optimizmu nacije

- Istraživanje je 2021. proveo IPSUS za portal Budi dobro, budi C. Poanta je bila da, nakon što smo toliko istraživali negativne aspekte pandemije, pogledamo postoji li nešto pozitivno. Jesu li ljudi potpuno izgubili ovaj pozitivni aspekt u svom životu, optimizam? Čini se da nisu. I kad smo ulazili u neki treći val, mogli bismo reći već iscrpljeni pandemijom, ljudi su i dalje zadržali nekakav optimistični stav prema budućnosti i zadovoljstvo životom. Ljudski duh je zaista teško satrati ili uništiti, istaknuo je.

- Zanimljivo je i da su ljudi našli snagu u ovim teškim pandemijskim trenucima, kroz neku osobnu odgovornost, kroz obitelj, bliske ljude koje imaju oko sebe, našli su neku nadu u tom zajedništvu. Optimisti gledaju u budućnost kao bolju, uzdaju se u tehnološki napredak, znanost da će učiniti taj svijet boljim, a pronalaze snagu unutar svoje obitelji i bliskih ljudi, ističe.

Optimizam ne znači izgubiti doticaj sa stvarnošću

- Optimizam nije nužno pretjerani optimizam, ne znači da moramo izgubiti odnos sa stvarnošću. To je samo nešto što dolazi iz percepcije da smo mi u kontroli nad vlastitim životom, a to je nešto što trebamo imati. Čak i kad mislimo da uopće nemamo kontrolu nad vlastitim životom ne smijemo zaboraviti da u svakom trenutku u danu imamo milijun prilika donijeti odluku koja je baš naša. Možemo se odlučiti za jednu ili neku drugu stvar. I svaka takva naša odluka je neka naša autonomija gdje mi možemo iskrojiti i promijeniti našu budućnost. Postoji niz intervencija koje su psiholozi otkrili ili istraživali kako ljudima pomoći da budu sretni u životu. Cijeli jedan pravac - kognitivno-bihevioralna terapija radi upravo na tome da promijeni te obrasce razmišljanja, da ljudima pomogne da realnije promatraju svoj život i da budu optimističniji prema budućnosti, rekao je.

Razgovor sa sobom

- Briga za vlastito mentalno zdravlje je, na kraju dana, na nama i to je odluka. Kao što se odlučimo hraniti zdravije ili se baviti fizičkom aktivnošću, tako se krenemo brinuti za mentalno zdravlje. Nešto možemo sami ili potražimo resurse koji su nam dostupni na internetu, možemo potražiti pomoć stručnjaka koji će nam pomoći kako da oblikujemo svoje misli, njima promijenimo svoje ponašanje i na kraju utječemo na naše emocije, poručio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!