U Hrvatskoj od kroničnog bubrežnog zatajenja godišnje umre gotovo 900 ljudi

Od kroničnog bubrežnog zatajenja u Hrvatskoj godišnje umre između 700 i 900 ljudi, upozorila je u četvrtak predstavnica HZJZ-a Verica Kralj na obilježavanju Svjetskog dana bubrega na Cvjetnom trgu, ističući važnost ranog otkrivanja bolesti koja često dugo nema vidljive simptome.

U organizaciji Hrvatskog društva za nefrologiju, transplantaciju i dijalizu Hrvatskog liječničkog zbora, održavaju se javnozdravstvene akcije pod sloganom “JESU LI TI BUBREZI DOBRO? Otkrij bolest rano - zaštiti zdravlje svojih bubrega!“.

Akciju je podržala književnica Rujana Jeger, koja i sama boluje od nasljedne - policistične bolesti bubrega.

- Otkad sam intenzivno u kontaktu s nefrolozima, preko nekih 10 godina, trudila sam slušati njihove savjete, držati se svih savjeta oko prehrane, tjelovježbe, jer to zaista pomaže. Činjenica je da je meni moj nefrolog rekao - vi da ste muško vjerojatno me ne bi uopće slušali, ne bi pili sve ove lijekove, ne bi pazili na prehranu, već bi bili na dijalizi, rekla je Rujana Jeger.

U Hrvatskoj oko 300 tisuća ljudi ima kroničnu bubrežnu bolest u različitim stadijima, a godišnje se hospitalizira oko pet tisuća pacijenata, dok se velik broj bolesnika liječi i u dnevnim bolnicama gdje primaju dijalizu.

Član upravnog odbora Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora Mario Laganović istaknuo je da se obilježavanjem Svjetskog dana bubrega želi podići svijest o kroničnim bubrežnim bolestima i važnosti njihova pravodobnog otkrivanja.

- Danas su nam na raspolaganju novi lijekovi pa se za ovu bolest može učiniti mnogo više nego ranije. Zato je posebno važno pravodobno otkriti pacijente jer su ishodi liječenja i prognoza danas znatno bolji, rekao je Laganović.

Dodao je kako u Hrvatskoj oko 500 bolesnika godišnje započinje neku od metoda nadomještanja bubrežne funkcije, poput dijalize ili transplantacije.

U ordinacijama obiteljske medicine uveden je i digitalni panel za rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti, alat koji liječnicima pomaže u prepoznavanju rizičnih pacijenata i praćenju njihova liječenja. Laganović je naveo da se koristi oko godinu i pol dana te da je kroz njega dosad prošlo oko 27 tisuća pacijenata.

Predstavnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Verica Kralj upozorila je da kronična bubrežna bolest često dugo ne pokazuje simptome, zbog čega velik broj oboljelih nije svjestan bolesti.

- Osobe u riziku poput dijabetičara, osoba s povišenim krvnim tlakom, pretilih osoba ili oni s obiteljskom anamnezom bolesti trebale bi kod svog obiteljskog liječnika provjeriti zdravlje bubrega, rekla je Kralj.

- Kronična bubrežna bolest pogađa oko 12 posto stanovništva, ali se o njoj govori znatno manje nego o drugim kroničnim nezaraznim bolestima, naglasila je predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti Zrinka Mach.