Humanitarna akcija "Nisi sama, ideš s nama"

09:46 / 01.12.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HTV/A.P.C.

Ivana Kalođera, predsjednica Udruge „Nismo same".

Ivana Kalođera, predsjednica Udruge „Nismo same".

Foto: Studio 4/HTV / HRT

U povodu početka 10. humanitarne akcije prikupljanja novca za projekt besplatnog taksi prijevoza „Nisi sama ideš s nama", kojoj je cilj osigurati novac za prijevoz na kemoterapiju žena oboljelih od raka, predsjednica Udruge žena liječenih od raka „Nismo same" Ivana Kalođera gostujući u Studiju 4 govorila o značenju te akcije, ali i o važnosti ranog otkrivanja raka i ostalim problemima vezanima uz tešku dijagnozu. 

Godišnje za troškove taksi vožnje treba prosječno 300 000 kuna


Zahvaljujući na prilici da pozove sve gledateljice i gledatelje da budu potpora ovoj akciji prikupljanja novca za taksi prijevoz bolesnica na kemoterapiju, Ivana Kalođera kazala je da je u dosadašnjim akcijama Udruga bila potpora za 455 žena koje se liječe u zagrebačkim bolnicama. 


- To nisu samo žene iz Zagreba, mi vozimo žene iz okolice Zagreba kojima je puno teže doći na kemoterapiju, ali isto tako i iz drugih gradova, rekla je.


Najavila je da će na promociji ovogodišnje akcije biti gđa. Renata Sopek koja je promotorica kampanje. Pridružit im se i Slaven Kosanović Lunar, koji je ocrtao majice koje prodaju u kampanji i zid u prostoru Udruge.  


- Predstavljanje ove akcije tako je na neki način i službeno otvaranje našeg prostora koji smo dobili na korištenje od Grada. Prostor je bio stradao u potresu, nije imao ni grijanje, tako da smo ga uredili donacijama građana i tvrtki i svima zahvaljujem. U uređenje prostora uloženo je više od 200 000 kn. Vjerujem da će to biti ugodno mjesto za druženje za žene oboljele od raka i za zdrave žene. Mi tamo planiramo, kad se situacija s COVID-om smiri, ne samo radionice posvećene problemima bolesti, nego i neke kulturne večeri, tako da se malo odmaknemo od te priče bolesti, kazala je.  


Dodala je da žene, često osamljene u svojoj bolesti, mogu u Udrugu doći popričati i popiti kavu. 


- Mi nismo psiholozi, nismo liječnici, ali sami smo prošli liječenje, tako da možemo svoje znanje o tome dijeliti s drugima. Mislim da je to na početku bolesti neizmjerno blago svakome tko sazna za dijagnozu, rekla je.


Na pitanje koliko bi novca trebalo prikupiti da bi se osigurao prijevoz za bolesnice, Ivana Kalođera kazala je kako mjesečno za pokrivanje troškova treba između 25 i 45 tisuća kuna, a godišnje prosječno oko 300 000 kuna za troškove taksi vožnje.


Važnost osiguranja prijevoza bolesnica - financijska pomoć i dostojanstveni odlazak na kemoterapiju


Upitana o važnosti taksi prijevoza na kemoterapiju, Ivana Kalođera ispričala je kako jedna od korisnica nedavno nije mogla sama izaći iz taksija, a taksist joj je pomogao i da nađe ključ i uđe u stan. Zabrinuti  njezinim stanjem, obavijestio je Udrugu koja je kontaktirala obitelj i gospođa je ubrzo smještena u dom.


- Na dnevnoj bazi dobivamo pisma zahvale jer smo im osigurali dostojanstven odlazak na terapiju. Mnogi ljudi ne mogu si priuštiti taksi prijevoz. U slučaju raka dojke, ako imate 16 kemoterapija, nakon toga 25 zračenja, za odlazak i dolazak su veliki troškovi, i za malo imućnije obitelji, a kamoli za umirovljenice koje vozimo, za žene u procesu rastave, žene s malom djecom, teške sudbine stoje iza svake te osobe, kazala je.

COVID-19 pogoršao je situaciju, od rane dijagnostike do liječenja raka


- Pacijentice koje su na liječenju su imunokompromitirane i nije poželjno da se voze javnim prijevozom, a tijekom pandemije neko vrijeme javni prijevoz nije funkckionirao. Mi smo vozili i za vrijeme lockdowna naše korisnice na terapiju, rekla je upitana je li COVID pogoršao situaciju.


- Možda grubo zvuči, ali ljudi koji su u sustavu liječenja u prednosti su, a mislim da su u puno većem problemu ljudi koji bi tek trebali proći dijagnostiku. To je dosta nedostupno, ovisi kako u kojem gradu i kojoj bolnici. Dodatno, zbog ove situacije, mnogi ljudi sami odgađaju odlazak liječniku. Mnogi, kada osjete prve simptome, čekaju, jer na malignoj bolesti još uvijek postoji stigma koja je povezana sa strahom i osudom okoline, rekla je.


Upozorila je kako je posvuda u okruženju, u europskim zemljama, procjena da pada broj ljudi koji odlaze na preventivne preglede. 


- Time će doći do porasta broja oboljelih od raka, odnosno, što je najgore, do porasta broja ljudi kod kojih će se rak dijagnosticirati u fazi kada više nije izlječiv, dodala je.  


U Hrvatskoj je, rekla je, inače slab odaziv na preventivne preglede, primjerice u programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva odaziv je samo 20 posto i godinama ne raste. Kod raka dojke je, zbog brojnih akcija raznih udruga odaziv oko 60%, ali sad je zbog COVID-a pao broj osoba koje su se odazvale na preventivne preglede.


Smatra da bi sistematski pregledi morali zaista biti obavezni za sve zaposlenike i da bi možda trebalo sankcionirati neodazivanje na takve preglede koji mogu otkriti tumor.


- Prošle godine donijeli smo Nacionalni plan borbe protiv raka. Bliži se kraj godine, a dosad se, od samog donošenja dokumenta nismo pomaknuli. To je zabrinjavajuće. Razumijem da je COVID, ali za 10 godina nitko se možda neće sjećati COVID-a, već samo toga što smo napravili na području izlječenja od raka, a bojim se da nećemo napraviti neke velike pomake, kazala je Ivana Kalođera, predsjednica Udruge  žena liječenih od raka „Nismo Same".


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!