Imali ste blagi oblik COVID-a? Ne znači da će vas zaobići postcovid sindrom

Nedavno je Svjetska zdravstvena organizacija objavila i definiciju produljenog COVID-a, odnosno postcovid sindroma. Iako znanstvenici i dalje rade na razumijevanju posljedica, brojne su nepoznanice. Spoznaje u liječenju iz različitih medicinskih aspekata, podijelili su i hrvatski stručnjaci na nedavno održanom drugom postcovid simpoziju. HTV-ova emisija Zdrav život donosi detalje.

Zbrinjavanje bolesnika s postcovid sindromom velik je izazov za zdravstveni sustav u cjelini. Potreba za upoznavanjem same bolesti, ali i posljedica koje ostavlja nalaže i trajno stručno i zdravstveno praćenje kako bi se pacijentima ponudila najbolja skrb.

- Simptomatologija postcovida u velikoj mjeri ne ovisi o samoj akutoj infekciji, to je ono što je zanimljivo. Ljudi misle da ako su imali blagi oblik COVID-a ili čak asimptomatski, da će ih mimoići postcovid sindrom. Mi danas znamo da to nije tako. Jer imate čitav niz bolesnika koji iako nisu imali simptome akutne infekcije, praktički i 6 pa i 12 mjeseci nakon preboljenja imaju radiološke promjene na plućima. Za sada je još prerano reći što će to značiti za dugotrajnu prognozu bolesnika, kazala je prof. Nikolina Bašić Jukić, dr. med. spec. nefrologije, organizatorica 2. postcovid simpozija.

Hoće li COVID utjecati na životni vijek?

Čitav je niz simptoma koji nisu toliko vidljivi poput tegoba s pamćenjem, pojava anksioznosti, različitih psihijatrijskih stanja, uz već dobro poznate kao što su umor, otežano disanje, slabost mišića, problemi s osjetom okusa i mirisa.

- Mi smo održali drugi postcovid simpozij, veliko značenje ovog simpozija je što je prvi simpozij koji smo održali u ožujku ove godine, bio prvi simpozij na svijetu posvećen toj tematici, danas mi već znamo da postcovid predstavlja ozbiljan problem koji će u velikoj mjeri utjecati na medicinu. Ja sam sigurna da ćemo mi u budućnosti imati postcovid medicinu i to već ulazi na velika vrata i mi smo na ovom simpoziju okupili vrhunske stručnjake koji će sigurno dati doprinos zbrinjavanju bolesnika, kaže prof. Bašić Jukić.

Jedna od tema simpozija bila je i utjecaj COVID-a na životni vijek pojedinca, o čemu trenutno i stručnjaci mogu samo nagađati.

- Pitanje što će biti s ljudima koji su preboljeli COVID, što će biti s mladim osobama koje su preboljele COVID koje žive u uvjerenju da su oni mladi i da će oni to jednostavno preboljeti. Mi u ovom času ne možemo reći da COVID neće ostaviti posljedice po mlade ljude, pa i one koji su preboljeli najblaže oblike, pa i asimptomatsku bolest, i ja se nekako bojim da je odgovor da će COVID utjecati na životni vijek, kazala je prof. Bašić Jukić.

No ono što su svojoj dosadašnjoj praksi uočili, s područje nefrologije, ističe profesorica Nikolina je da bolesnici koji imaju preegzistentnu kroničnu bubrežnu bolest, ili kroničnu disfukciju transplantiranog bubrega, nažalost, pogoršava im se bolest i funkcionalnost bubrega.

- Mi smo, ustvari, u području transplantacije bubrega, od samog početka, od prvog pacijenta kojeg smo imali, a trenutno imamo samo u našem centru više od 270 zaraženih bolesnika, koji su prebolili akutni covid, pratili svu simptomatologiju, ali i laboratorijskim bubrežne parametre. Ono što smo mi zabilježili je da čitav niz bolesnika, to je više od 30 posto bolesnika je 6 mjeseci nakon preboljenja kovida, još uvijek imaju znakove pojačane upale, ali i sklonosti zgrušavanju.Naravno, imamo i čitav niz bolesnika kojima se poremetila funkcija njihovog presatka i koji su razvili čitav niz drugih problema, kazala je profesorica.

Hipertenzija - posljedica COVID-a

Primjerice, uočava se veći broj pacijenata s povišenim krvnim tlakom, odnosno hipertenzijom.

- To se može objasniti na dva načina, jedno je da su ti ljudi počeli mjeriti tlak pa su spoznali da imaju jer nisu prije toga bili svjesni, a drugo je – COVID-19 je bolest koja zahvaća sve organe u našem sustavu i onda oštećenje primarnog bubrega, pa i srca, može poremetiti hemodinamiku i njih predisponirati za novo nastalu hipertenziju, rekao je akademik Bojan Jelaković, dr. med.. spec. internist-nefrolog, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju.

Ono što akademik Jelaković zamjećuje iz kliničke prakse, osobe su koje preskaču uzimanje lijekova, što nipošto nije dopušteno.

- Ono što treba reći je da sama hipertenzija ne predisponira za COVID infekciju, ali ona može jako pogoršati situaciju svih bolesnika koji imaju teške oblike COVID-19. Hipertenzija je prisutna i nesumnjivo ona pogoršava klinički tijek i povećava rizik fatalnog ishoda. Zato te bolesnike treba nastaviti liječiti kao što su liječeni i ranije, s lijekovima koji se normalno koriste, pogotovo koji blokiraju sustav, rekao je akademik Jelaković.

Problemi s trombozom i krvarenjem

Čim se prvi put COVID-19 opisao, uočeni su i problemi vezani uz trombozu i krvarenje.

- Tromboza je jedan od osnovnih simptoma ove bolesti i puno je bolesnika tijekom akutne faze ove bolesti dobije trombozu, dakle ili kao plućnu emboliju ili kao duboku vensku trombozu nogu. Arterijske tromboze se također javljaju. Međutim, jedan dio bolesnika koji nije hospitaliziran, također nakon odlaska kući ili tijekom liječenja kod kuće isto dobije tromboze, kazala je doc. dr. sc. Ana Boban, dr. med. spec. interne, subspec. hematologije. 

 I ti pacijenti se liječe, nakon preboljenog virusa, antikoagulatnom terapijom koja traje minimalno 6 mjeseci pri čemu se njihovo stanje kontrolira u ambulantama. Takvi pacijenti najčešće su imali dileme oko cjepljenja. 

- S hematološke strane također nema kontraindikacija, preporučamo da se bolesnici cijepe, rekla je doc. Boban.

Trombolije sekunardno mogu oštetiti funkciju srca – ugrušak može nastati u koronarnim arterijama i može izazvati infarkt miokarda. Srčane artimije, upale srčanog mišića također su uočene nakon preboljenog virusa. Virus ulazi putem jednog receptora koji je povezan sa stanicama miokarda, srčanog mišića i unutarnjem pokrovu krvnih žila i zbog toga je srčanožilni sustav najčešće pogođen. 

- Oni koji već boluju od neke kardiovaskularne bolesti, imaju veću šansu da dobiju kardiovaskularnu komplikaciju u COVID-u i nakon COVID-a, a naravno i svi oni stariji i ljudi s nesrčanim bolestima, recimo kroničnom bolešću bubrega, također imaju povećan rizik da razviju kardiovaskularne komplikacije u COVID-u 19, rekao je akademik Davor Miličić, dr.med. specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije.

Miokarditis u mladih ljudi

U praksi, akademik Miličić uočio je obolijevanje mladih ljudi od miokarditisa – upale srčanog mišića koja ga može prilično oštetiti.

- To može biti jedno privremeno oštećenje sa simptomima i znakovima zatajivanja srca, može prijeći i u kroničnu fazu pa onda imamo ono što se zove kardiomiopatija – znači kronično oštećen srčani mišić, deformiran, slabije funkcije i sindrom kroničnog zatajivanja srca. To je ozbiljna komplikacija koja će se pojavljivati, nažalost, sve češće što više ljudi bude oboljevalo od COVID-a 19, kaže akademik Miličić.

Osim spomenutih stanja, tijekom cijele pandemije uočene su i druge komplikacije.

- Zatajivanje srca koje može biti posljedica upale srčanog mišića, a može biti posljedica i onoga što se naziva citokinska oluja koja iznenada oslabi rad srca, to je najčešće prolazno, ali isto tako može biti fatalno i tu su različite aritmije kojima je srca izloženo i tim protuupalnim supstancijama i različitim drugim oštećenjima za vrijeme COVID-19. Dakle, aritmije mogu nastati u takvom srcu i mogu takve biti fatalne. Dakle, imamo različiti dijapazon aritmija, ali katkada se može radi i o nagloj srčanoj smrti, rekao je akademik Miličić.

Promjene na plućima

Trećina bolesnika, prema nekim procjenama, nakon preboljenog covid-19 ima otežano disanje. Kao posljedice, spominju se upale pluća, osjećaj nedostatka zraka, stezanje, dugotrajni umor. S tim simptoma dolaze pacijenti i u postcovid amubulante.

- Ono zbog čega oni nama najčešće budu upućeni u ambulantu je nekakvo otežano disanje, zaduha ili kako mi kažemo dispneja, bilo u mirovanju, bilo u naporu, produljeni kašalj, kašalj koji nakon mjesec ili nakon dva mjeseca nije prošao i nekakav opći umor, slabost, to su simptomi zbog kojih oni dolaze. Kada mi napravimo svoju dijagnostiku, ono što najčešće vidimo, ako postoje fizički ožiljci na plućima, to je uglavnom patologija intersticija, odnosno promjene u smislu dugotrajne promjene pluća koju je zapravo teško zbrinjavati i liječiti, rekla je doc. dr. sc. Mateja Janković Makek, dr. med., spec. interne medicine, subspec. pulmologije.

Kroz postcovid ambulantnu Klinike za plućne bolesti Jordanovac do sada je prošlo preko 1700 osoba.

- Danas zbog porasta akutnih slučajeva je i taj rad u ambulanti nešto malo srezan, odnosno smanjenog opsega, ali i dalje ide. Ono što je za očekivati, kad i dalje prođe akutna faza, odnosno kad se smiri ovaj val u kojem trenutno jesu, slijedi opet značajan porast broja ljudi koji će trebati pregled i dijagnostiku unutar postcovid ambulante, kazala je doc. Janković Makek.

Erektilna disfunkcija

Jedna od potencijalnih posljedica korona virusa je i erektilna disfunkcija, budući da COVID-19 uzrokuje probleme u vaskularizaciji. Iako je ovo tema i brojnih svjetskih znanstvenih studija, trenutno je teško sa sigurnošću tvrditi kakve posljedice preboljeli virus može ostaviti na zdravlje muškarca.

- Mi znamo na koji način COVID-19 utječe na cijeli organizam. Može utjecati na krvne žile, može utjecati na hormonalni status, ali uvelike utječe na naše psihičko stanje, psihičko zdravlje, što je možda i najveći segment u smetnjama erektilne funkcije. Iako uistinu svi pacijenti koji dolaze u našu ambulantu, moram kazati, i koji su preboljeli COVID-19 nemaju svi problema s erektilnom funkcijom, a da li će i koliko će se pokazati u budućnosti, mislim da treba još puno vremena da bi se to moglo ispitati, rekao je dr. sc. Dinko Hauptman, dr. med. specijalist urologije.

Prepoznati na vrijeme simptome koji se javljaju nakon preboljenog virusa, od velike je važnosti za zdravlje pacijenta i prevenciju težih zdravstenih stanja. S tim su ciljem i diljem zemlje otvorene brojne postcovid ambulante. U trenutnoj situaciji teško je sa sigurnošću utvditi posljedice koje COVID-19 ostavlja za sobom, stoga su razmjene iskustava stručnjaka iz različitih struka, itekako potrebne i dobrodošle za nove spoznaje i učinkovitije liječenje.