Svaki dan od posljedica raka umire 39 osoba - kako to promijeniti?

22.02.2022.

13:50

Autor: Studio4/IMS/HRT/J.L.

Kako smanjiti broj oboljelih od karcinoma?

Kako smanjiti broj oboljelih od karcinoma?

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Svaki dan od posljedica raka umire 39 osoba, a od zloćudnih bolesti oboli godišnje u Hrvatskoj više od 25.000 ljudi. Hrvatski sabor je  5. prosinca 20202. usvojio Nacionalni strateški okvir protiv raka. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, KBC-a Split, rekao je u Studiju 4 da je iz Fonda oporavka i otpornosti za onkologiju namijenjeno oko 100 milijuna eura bespovratnih sredstava, čime će Hrvatska imati najmoderniju radioterapijsku mrežu. Osobno se zalaže da se kazni bilo koga ako se ne javi na poziv na program ranog otkrivanja raka, ali, naglašava - to nije kazna, nego usmjerenje da se mora ulagati u sebe. 

Predsjednik povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog plana Eduard Vrdoljak rekao je u Studiju 4 da je riječ o kompleksnom i zahtjevom dokumentu, s velikim brojem mjera - 284 cilja.

Ministarstvo je pokrenulo postupak dobivanja sredstava iz Fonda oporavka i otpornosti, za onkologiju je namijenjeno oko 100 milijuna eura bespovratnih sredstava - za rekonstrukciju, renoviranje hrvatske radioterapijske mreže i uspostavu jedinstvene onkološke mreže i baze podataka.

Onkološki pacijenti znaju na terapiju čekati i po nekoliko mjeseci, zbog manjka opreme od oko 50%.

- Dobili smo pravo kupovine 15 novih linearnih akceleratora i obnavljanje desetak starih. Kupit će se 25 linearnih akceleratora, pet brahiradioterapijskih uređaja i izgraditi 9 novih bunkera za linearne akceleratore. Hrvatska će imati najmoderniju radioterapijsku mrežu. Na ministarstvu zdravstva i financija je da se ta sredstva usmjere, rekao je.

Naglašava da je ovo je povijesna generacijska prilika i izazov.

- U KBC-u Split su dva linearna akceleratora starih 11 i 12 godina. U zadnje vrijeme imali su više zračenih po linearnom akceleratoru nego bilo koja druga onkološka institucija. U ovom slučaju napravljena je farmakoekonomska analiza i ispalo je da će strukturirana i organizirana investicija u onkologiju rezultirati najboljim povratom - za 1350 uloženih eura dobit ćemo godinu produženog života. To nije potrošnja, nego investicija u zdravlje i opstojnost hrvatskog naroda, rekao je istaknuvi da onkologija i borba protiv raka mora biti interes svih nas.

Ministarstvo je pokrenulo povjerenstvo za izradu akcijskog plana i uvjeren je da će biti donesen vrlo skoro.

- Ne smije se dogoditi da ne iskoristimo ovu priliku, onkologija bi trebala poslužiti kao paradigma promjene ostatka zdravstva. Sada pojedine institucije imaju svoje rezultate i ishode, a povezivanjem u jedinstvenu mrežu moći ćemo kontrolirati uspješnost liječenja na svim parametrima, rekao je.

Ustvrdio je da je u hrvatskoj onkologiji stanje takvo da lošije biti ne može, među najlošijima smo u EU po brojevima, smrtnosti oboljelih od raka.

- Kada bismo uspjeli imati ishode u liječenju raka kao u Belgiji, Danskoj ili Švedskoj, već bi sada mogli spasiti 5000 života na godinu. Kroz ulaganje u primarnu, sekundarnu prevenciju. U Hrvatskoj se manje od 20% ljudi javi na program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, dok se Švedskoj javi njih 70%. Jedan od načina je aktivirati liječnike obiteljske medicine, ili kroz metodu da se poveća zdravstvena naknada za osiguranje ili gubitak benefita koji nije kazna, nego nagrada da me se prisili da budemo pametniji ili normalniji odnosu prema svom zdravlju. Suodgovorni smo svi i zdravstvena prosvijećenost i odgovornost mora biti velika, rekao je.

Navodi i primjere - obvezati da je multidisciplinarnost obligatorna, da multidisciplinarni timovi budu obavezni, a zatim uvoditi mjere da programi za rane dijagnoze raka budu uspješni.

Na pitanje što nam je pandemija sve donijela, odgovorio je da se na žalost, može očekivati povećanje broja dijagnosticiranih u kasnijim stadijima bolesti.

- Što je veći tumor, potencijalno su lošiji ishodi.

Za rak dojke rekao je da je na razini Hrvatske prije i poslije COVID-a primijećeno da je kod prvog lockdowna gotovo 50%-tna redukcija broja novodijagnosticiranih, a u 2. lockdownu brojevi su bili uobičajeni, nije bilo manjka novodijagnosticiranih.

- Tek ćemo zbrajati pravi učinak COVID-a na onkološko zdravlje, godinama iza, kroz 5-godišnje krivulje preživljenja bolesnika. Generalno rečeno, utjecaj na naše rezultate bit će manji, jer ionako smo bili relativno loši, rekao je.

Naglašava da je najbitnija infrastruktura - organizirana borba protiv raka. Osobno se zalaže da se kazni bilo koga ako se ne javi na pregled, ali to nije kazna, nego usmjerenje da se mora ulagati u sebe, potkrijepivši to informacijom da u skandinavskim zemljama, oni koji se ne jave, moraju platiti penale prilikom liječenja. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!