Matične stanice, ključ za liječenje moždanog udara i infarkta?

18.03.2022.

06:38

Autor: Zdrav život/HRT

Matične stanice

Matične stanice

Foto: Zdrav život / HRT

Matične stanice, zbog svoje mogućnosti samoobnavljanja i neograničene potencije, sve više pronalaze primjenu u različitim područjima medicine – od traumatologije, preko estetike pa sve do stomatologije.

Matične stanice su populacija stanica koju ima svaki ljudski organizam – najaktivnije su i najviše ih ima tijekom embrionalnog razvoja.

- Ideja korištenja matičnih stanica je zapravo inovativna i originalna, a to je da – ako postoje matične stanice i u odrasloj osobi, možda ih možemo uzeti i koristiti za popravak nekih oštećenja – to mogu biti mehanička oštećenja, traume, mogu biti upalne bolesti, degenerativne bolesti, bolesti uzrokovane manjkom kisika kao što je moždani udar itd. Kad govorimo o uzimanju stanica, izoliranju iz pacijenta, zapravo su dvije ključne stvari o kojima moramo voditi računa – prva je izvor, odakle ćemo ih uzeti, a druga je koliko su one efikasne, objašnjava prof. Dinko Mitrečić iz Laboratorija za matične stanice Hratskog instituta za istraživanje mozga.

Oba uvjeta moraju biti ispunjena – zadaća je regenerativne medicine pronaći izvor iz kojeg će se dobiti efikasne stanice. Stoga već godinama Hrvatski institut za istraživanje mozga i Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu surađuju i istražuju uzimanje tkiva iz usne šupljine čije stanice imaju visok regenerativni potencijal, lako su dostupne i imaju široku primjenu.

Po čemu su posebne matične stanice usne šupljine

- I upravo originalnost projekta kojeg moram spomenuti, projekt Hrvatske zaklade za znanost koja nas financira, projekt ORASTEM – njegova specifičnost je da u suradnji s kolegama Stomatološkog fakulteta dobivamo stanice oralne sluznice i istražujemo njihov potencijal u liječenju bolesti kod kojih postoji oštećenje manjkom kisika. Kao liječnik napominjem da su to najčešće, najdramatičnije bolesti kod čovjeka – moždani udar i infarkt miokarda, dodaje prof. Dinko Mitrečić.

Zadnjih nekoliko godina dokazali su kako stanice iz usne šupljine puno bolje podnose manjak kisika od bilo kojih drugih stanica – imaju zajedničko podrijetlo, ističe profesor, sa razvojem mozga i kralježničke moždine i one su evolucijski dizajnirane da mogu podnijeti manjak kisika. Na Institutu su dokazali da stanice iz usne šupljine pomažu stanicama oštećenim zbog manjka kisika - ubrzavaju oporavak.

U stomatologiji, dosezi primjene matičnih stanica više su na istraživačkoj, nego kliničkoj primjeni. Međutim, matične stanice, ističe profesor Ivan Alajbeg sa Stomatološkog fakulteta, mogle bi koristiti različite specijalizacije poput endodoncije i restaurativne stomatologije gdje se zub liječi iznutra – korijenski kanal koji kada dođe do odumiranja živca ili njegove ireverzibilne bolesti,se čisti od mikroorganizama i zatvara. Regenerativna ednodoncija tako pretvara avitalni u vitalni zub.

Pohranjivanje mliječnih zubi kao izvora za regeneraciju kosti

Primjena je moguća i u oralnoj kirurgiji – česta je neprilika da se defekti moraju popuniti kako bi imali ležište za implantant, primjerice i oni mijenjaju dimenzije kosti. Posljednjih se godina spominje i trend pohranjivanja mliječnih zubi kao izvora stanica za regeneraciju zubnih struktura i kosti. Profesor Alajbeg upozorava da je to ulaganje u budućnost koja je potpuno nepoznata.

- Očekivati da ćemo uistinu iz zuba koji je sam od sebe ispao, dobiti dovoljnu količinu nečega što onda možemo ekspandirati u kvalitetne matične stanice je prilično iluzorno još uvijek. Tako da tu postoji veliko pitanje opravdanosti. Ne vidim opravdanja da se zaista plaćaju veliki troškovi za održavanje, krioprezervacije tog malog broja stanica da bismo ih sutra koristili, smatra Alajbeg.

Sluznica usne šupljine, u svom dijelu ispod epitela odličan je izvor matičnih stanica kojih ovo dvoje znanstvenika istražuje. Upravo bi te dentalne matične stanice trebale biti ključne za buduće liječenje raznih bolesti i stanja poput ranije spomenutog moždanog udara i infarkta miokarda.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!