Nasljedni povišeni kolesterol ima 20.000 ljudi u Hrvatskoj

Povišeni kolesterol jedan je od ključnih rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a posebna je opasnost nasljedni poremećaj metabolizma koji ima oko 20.000 ljudi u Hrvatskoj, no prepozna se u samo jedan posto slučajeva, istaknuto je u povodu Svjetskog dana srca.

Ovogodišnji Svjetski dan srca, koji se obilježava 29. rujna, posvećen je utjecaju tzv. lošeg kolesterola, odnosno povišenoga LDL-kolesterola na kardiovaskularno zdravlje, o čemu je bilo govora na okruglom stolu Hrvatskog kardiološkog društva.

Upozoreno je da su bolesti srca i krvožilnog sustava vodeći uzrok smrti u europskim zemljama s udjelom od oko 30 do 50%.

Povišeni kolesterol nerijetko je prisutan u općoj populaciji, zbog čega veliki broj ljudi obolijeva i umire od komplikacija ateroskleroze, kao što je srčani ili moždani udar.

Poremećaj metabolizma masnoća može biti i nasljedan, tada je riječ o obiteljskoj hiperkolesterolemiji. Riječ je o genskoj mutaciji koja se nasljeđuje ne samo u obitelji već i od bližih srodnika, gdje organizam od rođenja može biti izložen visokim vrijednostima LDL kolesterola.

Ti pacijenti imaju i 20 puta veći rizik od obolijevanja i smrti od aterosklerotskih bolesti, a oboljeti mogu i vrlo mlade, naizgled zdrave i vitalne osobe bez ikakvih simptoma.

Procjenjuje se da od nasljednog oblika poremećaja metabolizma masnoća u Hrvatskoj boluje oko 20.000 tisuća osoba, ali bolest je prepoznata kod samo 1% tih ljudi.

Ipak, ako se poremećaj otkrije dovoljno rano suvremena medicina može pomoći oboljelima, istaknuli su Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu.

Takve bi pacijente trebalo što ranije početi liječiti, pa je važno voditi računa o kardiovaskularnom zdravlju unutar obitelji i bližih srodnika te se savjetovati s liječnicima, rečeno je na okruglom stolu.