Natko Beck – liječnik, zdravstveni infuencer i komunikator godine
11.05.2021.
21:12
Autor: U svom filmu/HRT/D.D.
PODIJELI
Natko Beck – liječnik, infuencer i komunikator godine
Foto: U svom filmu / HRT
Natko Beck je liječnik, specijalist radiologije, a široj javnosti postao je poznat preko društvenih mreža, gdje redovito na zabavan način informira svoje pratitelje o zdravlju i uzrocima medicinskih problema. Zbog toga je zavrijedio nagradu za vodećeg komunikatora godine, u pandemijskoj 2020.
Galerija
- Znači mi jako puno, moram priznati. Taj 'projekt' društvenih mreža je dio onog što smatram da je bitno dat' ljudima. Kad sam krenuo u to, nisam imao nikakva velika očekivanja, nego jednostavno da polagano komuniciram s ljudima, kaže Beck.
- Pandemijska godina je sigurno zaslužna za dio uspjeha. Jako puno znači da mi jedna strukovna udruga, s kojom ja nemam nikakve veze, dodjeljuje takvu nagradu kao potvrdu da ovo što radim ima smisla. To me oduševilo, to je 'kerozin' za raditi dalje, dodaje.
Andriju Štampara uvijek ističe kao svoj uzor, danas koristi društvene platforme kako bi poput njega učio ljude.
- Čovjek je po meni najjači genijalac koji je živio na ovim prostorima. Promijenio je način razmišljanja što se tiče javnog zdravstva cijele planete. On je govorio da liječnik treba biti prosvjetni radnik, učitelj naroda o zdravlju i o tome kako se ponašati u svojoj okolini da ostaneš i budeš zdraviji. Danas, po meni, to znači i angažirati se po društvenim mrežama, objašnjava Beck, čiji je broj pratitelja na društvenim mrežama brzo rastao.
PR stručnjak, Petar Tanta, kaže kako bi se usudio reći da je Natko Beck u biti Andrija Štampar novog doba.
- Prije svega, zato jer je posvećen svome pozivu, želi pomoći uvijek i svugdje. Natko kao liječnik je fascinantan – brz, efikasan, i u stanju je donijeti ispravnu odluku jako brzo, i stajati iza nje u potpunosti, priča Tanta i zaključuje da bi bilo lijepo kada bi svi doktori bili takvi.
Natko Beck – liječnik, infuencer, komunikator godine
Foto: U svom filmu / HRT
Zdravstveni influencer
Kaže kako je očekivao na neki način postati i 'influencer'.
- Da nisam, bio bi sulud da to krećem raditi. Cilj je bio da me prati neka određena grupa ljudi, s kojom u suradnji razgovaram o zdravlju. I to se dogodilo. Sam broj pratitelja mi nije toliko bitan, koliko je bitno da reakcije u pozadini budu dobre, kaže Beck, koji je 2019. godine preko društvenih mreža počeo snimati duhovite filmiće i prenositi znanja iz područja medicine i zdravog lifestylea.
Osim Instagrama i Facebooka, aktivan je i na TikTok-u, a uz to je i liječnik koji radi na nekoliko adresa. Kaže kako se profesionalni 'influencer' s tim mora ozbiljnije baviti, a da on nije takav čovjek.
- To je ozbiljan posao, gdje svaki dan moraš smisliti novu temu, novi post. Ja to radim spontano, između pacijenata. Ne radim to planski, niti mi to troši toliko vremena, objašnjava Beck, i dodaje kako se na Instagramu zaista trudi maksimalno biti u kontaktu s pratiteljima jer tamo ima dobru komunikaciju u oba smjera.
Netipično za jednog liječnika, svojedobno je Beck bio i u poduzetničkim vodama – s kolegama je radio na aplikacijama koje su povezivale tehnologiju i medicinu.
- Kad čovjek ima ideju s čim bi povezivao neke stvari, onda se poslovne ideje same stvaraju. Tako je i nama bilo. Napravili smo super stvari, koje do danas nitko nije napravio iz područja neurofeedback-a, područja tinnitusa, priča Beck, koji je zajedno s kolegama za nekoliko aplikacija osvojio i nagradu na Neurolaunchu u Atlanti.
Njegov profesor, Aleksandar Džakula, kaže kako se, kao student, Beck izdvajao po svojoj radoznalosti.
- Radoznalosti kojom je dovodio u pitanje neke stvari, na način da zapravo želi iz njih naučiti nešto novo i nešto više. On istražuje, propituje, i kritičan je i prema onom oko sebe, ali i prema sebi. To je možda jedna od ključnih kvaliteta, ističe Džakula i dodaje kako Natko kao suradnik ima kvalitete za dugoročnu suradnju.
- Rekao bi da je to jedno moderno podučavanje koje Natko radi i dodaje „za njega možemo reći da je jedan moderni fakin s velikim pokrićem, kaže Džakula.
Trenutno radi na radiologiji na Srebrnjaku, gdje je primijetio kako su djeca u problemu. Odlučio je početi s ambicioznijom komunikacijom putem društvenih mreža, kako bi se tim putem obratio i njihovim roditeljima.
- Kad sam se 2018. vratio na Srebrnjak, više djece mi je počelo hodat' kroz ambulantu, i ono što sam primijetio je problem pretilosti, problem zubi i masne jetre. I tako sam krenuo, objašnjava.
Kaže kako ljudi često lažu sebe u vezi svog zdravlja – ne dozvoljavaju si napredak, jer su zatvoreni. Dodaje da ga kao liječnika ne interesiraju ljudi koji su fit i jedu zdravo.
- Živimo tu civilizacijsku zamku, gdje s jedne strane treba edukacija u školama, da ti odmalena trebaš učiti što je zdravo, a što nije. Svi skupa kao društvo trebamo raditi na tome, kaže.
Beck kaže kako nema alternative osvješćivanju o tome kako se moderan čovjek treba hraniti i kretati.
- U svim religijama svijeta postoji mjera u jelu i piću, upravo s tim ciljem – stani malo na loptu da vidiš da možeš i bez hrane, objašnjava.
U doba covid pandemije javile su se razne teorije zavjere. Beck je na društvenim mrežama bio izrazito protiv takvih vrsta informacija, te se trudio ljudima na razuman način pojasniti o čemu se radi. Kaže kako je bitno da ljudi to razumiju, ali i da je bitno da u toj 'borbi s vjetrenjačama' čovjek nauči da nije pametno trošiti energiju na sve.
Kaže kako se ne boji cjepiva i njegovih nuspojava. Smatra kako su edukacija i znanje recept za bolji i normalniji život.
- Sve te lažne vijesti itekako ignoriram. Ta razina nuspojava, opasnije je ulaziti u kupaonicu. Kad imaš znanje, onda te nije strah, kaže Beck.
- Ako nemate djecu koja će klikati na naslov, jer znaju da je budalaština, onda nemate ni fake news. On mora imati svoju publiku, ako nema publiku koja je needucirana, prestrašena, narod kojim „vlada“, nema kontrolu, kaže Beck.
Beck smatra kako je mentalno stanje Hrvata u puno težem stanju nego što se čini, pogotovo u vrijeme pandemije. Kaže kako smo još uvijek traumatizirani od rata, imamo puno stresa i opterećenja zbog slabih ekonomskih uvjeta, a ne pomaže ni činjenica što je sustav moralno-etičkih vrijednosti iskrivljen.
- Ljudi imaju manje empatije zbog toga što se gledamo na ekranima, kaže i dodaje kako ga još više zabrinjava mentalno stanje djece.
- Nismo mi jedini, to je cijeli svijet, ali svijet je shvatio, pa onda radi na tome, a mi opet pokazujemo da ćemo zakasniti 15-20 godina. Imamo jednako, ako ne i više, problema i bolesti mentalnog zdravlja u dječjoj populaciji, a u cijeloj Hrvatskoj imamo na prste jedne ruke izbrojati dječjih psihijatara, kaže Beck.
- Djeca koja su nasilno vrlo često imaju psihičke bolesti, to nisu djeca 'zlih' roditelja. Mogli bismo svašta pametno organizirati da hoćemo, ali naprosto kod nas fali te volje za promjenom. Mentalno zdravlje je ulaganje u budućnost, i to je nešto što moramo mijenjati, zaključuje.