15:06 / 17.03.2021.

Autor: Studio 4/HRT/D.S.

Neurološke posljedice COVID-a i utjecaj na mentalno zdravlje

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Colin Behrens / PIXABAY

Neurološke posljedice koje izaziva COVID još se uvijek istražuju, ali mnoge su i poznate, o njima, ali i utjecaju na mentalno zdravlje u emisiji Studio 4 govorila je prof. dr. sc. Marija Heffer.

Brojni su neurotropni virusi, virus SARS-CoV je vjerojatno jedan od njih, on može ući u mozak. Virusi s kojima do sada imamo iskustva mogu izazvati vrlo različite destrukcije tkiva mozga poput neuritisa, meningitisa, encefalitisa, ovisno o tome što su oštetili, razlikuju se neurološki simptomi, rekla je prof. dr. sc. Marija Heffer, predstojnica katedre za medicinsku biologiju i genetiku s Medicinskog fakulteta u Osijeku.


- Za SARS-CoV-2 znamo da može ući u organizam kroz njušne neurone, može zaražavati matičnu lozu tih neurona, neke neurone u živčanom sustavu, ali naravno, ne kod svih pacijenta. To se dešava u rijetkim slučajevima, kod pacijenta koji imaju još neke druge kronične bolesti, kazala je.


Na pitanje da li je točno da način na koji koronavirus utječe na mozak dosad nije viđen niti kod jednog drugog virusa, rekla je kako smatra da je taj virus već imao prethodnike koji su na sličan način demonstrirani u medicini. 


- Virus može prodrijeti u moždano tkivo, ali većina pacijenata ima probleme već radi cijele kliničke slike, odnosno općeg imunološkog odgovora, ne možemo reći da samo zato što je živčano tkivo zaraženo vidimo neurološke posljedice, to je jedna kompleksna slika koja rezultira različitim neurološkim simptomima, rekla je Heffer. 

Neki pacijenti imaju samo umor, neki glavobolju, a neki puno ozbiljniju neurološku sliku.

prof. dr. sc. Marija Heffer

prof. dr. sc. Marija Heffer

Foto: Studio 4 / HRT

Teške nuspojave COVID-a povezane su s djelovanjem bolesti na krvne žile i na stvaranje ugrušaka, ti ugrušci posebno velike probleme stvaraju ako se pojave na malim krvnim žilama u mozgu, u slučaju da je pogođen mozak, govorimo o klasičnom moždanom udaru, pojasnila je Heffner.


- Prva manifestacija virusa je gubitak njuha i povišena tjelesna temperatura kao dio zaštitnog odgovora našeg organizma. Ljudi koji imaju dobar imunološki odgovor na početku razvijaju opsežniju febrilnu sliku. Što smo stariji teže podnosimo povišenu temperaturu, ali bilo bi dobro da ljudi izdrže povišenu temperaturu do 40 °C bez korištenja lijekova za snižavanje temperature, rekla je. 


Većina poteškoća poput manjka koncentracije ili lošijeg pamćenja prolaznog su karaktera, ali nastojimo promovirati da si pacijenti koji su imali težu kliničku sliku sami pomognu, dio njih je imao manjak vitamina D, oni svakako mogu pokušati uzimati vitamin D, preporučena doza je 4000 I.U., više se odmarati, bolje spavati, više se fizički kretati i zdravije se hraniti, savjetuje Heffner.


Stres i mentalno zdravlje 


Stres ima direktnu vezu sa sposobnošću nošenja s infektima. Radi se o povišenom stresnom hormonu kortizolu, neki kronični pacijenti imaju stalno povišene razine kortizola i razvijaju kortizolsku rezistenciju. 


Kada se govori o stresu i mentalnom zdravlju unazad godinu dana, Heffner je navela primjere istraživanja putem mobilnih aplikacija u Kini, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama gdje je uočeno da je visok postotak mlađe populacije prijavio nekakve mentalne poteškoće, poput depresije ili anksioznosti. 


Njena je pretpostavka da je jednako pogođena i populacija starijih, koja se međutim ne koristi toliko modernim sredstvima komunikacije i ne znamo podatke o njihovom mentalnom stanju, ali zaključak je da je pandemija imala veliki utjecaj na mentalno zdravlje, a treći val smatra najopasnijim jer su ljudi već umorni, ekonomski iscrpljeni i izloženi dugotrajnom stresu.


Smatra kako fizička aktivnost najbolje spušta stres, a potreba za hranom se treba zadovoljiti zdravijom hranom. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!