S dijagnozom epilepsije živi 40 tisuća stanovnika Hrvatske

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti u neurologiji koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Procjenjuje se kako s ovom dijagnozom živi 40 tisuća stanovnika Hrvatske i još uvijek s brojnim nepoznanicama – o njima svjedoče i Ana Sruk i doktorica Latica Friedrich iz Klinike za neurologiju KB Sveti Duh.

Nažalost, službeni podaci o broju oboljelih i novooboljelih od epilepsije u Republici Hrvatskoj ne postoje. Praksa pokazuje pojavnost od oko 55 slučajeva na 100 tisuća stanovnika, što znači oko 2000 novootkrivenih slučajeva godišnje. Važno je istaknuti kako bilo kakva trauma moždanog tkiva može rezultirati pojavom epilepsije, no uzroci nastanka su vrlo brojni i heterogeni.

- U mlađih bolesnika češće ćemo imati nekakve genetske ili metaboličke uzroke, dok će kod odraslih bolesnika češće biti nekakve traume, posljedice moždanog udara, tumora mozga, demencije i slično. Moram napomenuti zapravo da usprkos dijagnostici koja napreduje iz dana u dan i našim dijagnostičkim naporima još uvijek jedan relativno velik broj bolesnika ostane s nepoznatim uzrokom svoje epilepsije. Prema nekim podacima to je čak i do pedeset posto, kaže za emisiju Zdrav život Latica Friedrich iz Klinike za neurologiju KB "Sveti Duh".

Osnovni vidljivi simptom epilepsije jest epileptični napadaj. Kombinacijom anamneze i detaljnog neurološkog pregleda liječnik može posumnjati da je riječ o epilepsiji.

- U postavljanju dijagnoze od velike važnosti je EEG koji se snima na ovakvom uređaju. To je elektroencefalografija i uz to pridružene neuroslikovne metode mozga. To može inicijalno u hitnoj službi biti CT ili u svakom algoritmu obrade epilepsije trebala bi biti i magnetna rezonancija mozga, kaže prim. Ana Sruk.

- Ono što je nekako još u zadnje vrijeme došlo do izražaja, radimo i koristimo se u postavljanju dijagnoze epilepsije genetskim analizama, odnosno tražimo nekakve genske poremećaje koji bi se mogli povezati s pojavom epileptičnih napadaja. Zatim tu nam je od velike mogućnosti farmakogenomika. To je jedna grana koja nam daje odgovore na to kako će neka osoba reagirati na liječenje određenim lijekom, hoće li će biti nuspojava, kako će se taj lijek rasporediti, dodaje.

Dijagnoza se postavlja nakon najmanje dva epileptična napadaja, a upravo je terapija lijekovima prvi korak u liječenju. Otprilike se dvije trećine bolesnika uspješno liječi lijekovima, dok su ostali kandidati za neurokirurško liječenje. Hoće li do njega i doći, ovisi o nizu faktora od kojih su dva najvažnija.

- Dva glavna faktora su možemo li mi to dobro definirati, epileptogenu zonu. Znači zonu mozga iz koje napadaji nastaju. I drugi bitan faktor je, ako imamo tu zonu, da li se ona nalazi u nekoj takozvanoj elokventnoj regiji mozga. Znači ako se ona nalazi u nekoj regiji mozga koja je bitna za pokretanje dijelova tijela ili za govor ili za neke druge bitne neurološke funkcije, onda naravno da se u takav kirurški zahvat ne može ići, kaže Latica Friedrich.

Važno je naglasiti da je sva suvremena terapija dostupna našim pacijentima. Ona ide toliko daleko da je u nekim slučajevima moguće govoriti i o izlječenju. Doktorica Sruk, osim što je vrsna epileptologinja, ona je i predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju. Udruga na različite načine pomaže svim svojim članovima i njihovim obiteljima.

- Svima pružamo jako puno edukativnih materijala jer je edukacija ono što se pokazalo najučinkovitijim u borbi protiv stigme. Znači naš je moto širenjem znanja o epilepsiji rušimo predrasude. I tako da je udruga zapravo vrlo aktivna i možda najviše aktivna u područjima edukacije i javnozdravstvenih akcija. Osim toga naravno pomognemo svima koji nam se individualno jave u savjetovalište, na bilo koji način sukladno našim mogućnostima, kaže Ana Sruk.

Epilepsija je značajan javnozdravstveni problem. Procjenjuje se da u svijetu od ovog poremećaja pati više od 50 milijuna ljudi. Suvremena terapija nastoji pomoći oboljelima, pokušati ih izliječiti te podići kvalitetu života.

Pogledajte video: