12:57 / 17.12.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/M.L.

Štetni učinci lijekova - mogu li se predvidjeti i prevenirati?

Dragan Primorac

Dragan Primorac

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Nuspojave na lijekove mogu biti povod za hospitalizaciju, pa čak i uzrok smrti – može li se to predvidjeti i prevenirati, te možemo li znati kako ćemo reagirati na neki lijek i prije nego što ga počnemo koristiti komentirao je u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" prof.dr.sc. Dragan Primorac, koji je nedavno objavio rezultate svojeg istraživanja kroz knjigu „Farmakogenetika u kliničkoj praksi“.

- Prije puno godina farmakogenetika kao struka je pokazala da analizom genoma možemo predvidjeti da li će neka osoba imati štetne učinke lijekova. Podaci koje je objavio Journal of American Medical Association su dramatični - kažu da oko 2 milijuna ljudi, koji su unutar američkih bolnica, imaju jedan ili više štetnih učinaka lijekova, a njih 106 tisuća umre godišnje zbog neželjenih učinaka lijekova, kaže Primorac i dodaje kako taj broj ljudi u Europi iznosi 197 tisuća.

- To su podaci koji su pokazali kako je ovo jedan od golemih problema, jedan od najuglednijih svjetskih časopisa to navodi kao četvrti uzrok smrtnosti, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i karcinoma.

Na pisanju knjige „Farmakogenetika u kliničkoj praksi“ radilo je 17 ljudi i šest recezenata koji su, kako kaže Primorac, ovu knjigu preporučili kao temeljni udžbenik svakom liječniku koji želi dobro svom pacijentu. U njoj je nabrojano 55 lijekova i način na koji oni mogu utjecati na zdravlje pacijenta.

- Sustav koji mi koristimo u Specijalnoj bolnici Sveta Katarina analizira 27 gena i 111 polimorfizama za oko 250 lijekova. Vi jedan put napravite to testiranje koje traje za cijeli život, taj nalaz pokažete svom liječniku ili ljekarniku i on vam na temelju toga daje optimalnu terapiju, objašnjava Primorac i dodaje kako su to parametri koji se ne mijenjaju tijekom života.

Primorac smatra kako se Hrvatska pokazala kao spremna za prevenciju štetnih učinaka lijekova, te da u tom segmentu možemo biti velesila.

- Imamo niz educiranih ljudi koji danas svjedoče jednu svjetsku izvrsnost. To je bio razlog zbog čega smo u suradnji sa Hrvatskom liječničkom komorom promovirali ove vrijednosti, a putem portala Hrvatske liječničke komore svi podaci biti će dostupni svim hrvatskim liječnicima kako bi se mogli pripremiti za optimizaciju terapije svojim pacijentima, ističe.

Svake godine u svijetu 800 tisuća ljudi počini suicid, od čega njih 50 posto boluje od depresije. Primorac ističe kako je 2.5 puta veća šansa da lijek za depresiju bude učinkovit ako se to radi putem farmakogenomskih istraživanja.

- Govorimo o 400 tisuća ljudi koji počine suicid jer su u depresiji, a koji imaju neučinkovitu terapiju kojoj može pomoći farmakogenomika. Ova knjiga je pisana na 3 jezika i kao takva je otišla u svijet, i ja sam neizmjerno ponosan što je poslana upravo iz Hrvatske, ističe.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je dio tih pretraga i analizu pojedinih gena već uvrstio na svoju listu, a ako netko želi to napraviti relativno brzo učinkovito, može to obaviti u Specijalnoj bolnici Sveta Katarina u Zagrebu.

- Ideja je samo jedna – da ova pretraga bude dostupna svima. Konkretno testiranje koje mi radimo obuhvaća više od 250 lijekova, ali smo se u knjizi usudili dati preporuku za njih 55 jer imaju jasna uputstva Europskog konzorcija za provedbu kliničke farmakogenomike, kaže Primorac i dodaje kako će se ta lista svakako povećavati.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!