Što nas čini sretnima?

19.03.2022.

16:17

Autor: Zdrav život/T.D./HRT

Sreća

Sreća

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Biti sretan univerzalna je težnja svakog čovjeka. Što nas čini sretnima, jesmo li uopće sretni, o kojim uvjetima to ovisi, zanimalo je i znanstvenike Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. 

Svjetski dan sreće utemeljen je na inicijativu brojnih znanstvenika, prvenstveno psihologa, kako bi se društvena istraživanja u većoj mjeri posvetila pozitivnim emocionalnim stanjima.

- Da se odmaknemo od onog da istražujemo samo jad, bijedu i nesreću pa su se znanstvenici zapravo počeli malo više baviti ovim dobrim stvarima, između ostalog i srećom. A ovaj Svjetski dan sreće se obilježava u povodu toga što je jedan odjel UN-a odlučio izdavati svjetsko izvješće sreće. Ispituje se sreća svake godine na, u svim svjetskim zemljama, rekla je Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Prema tim rezultatima izrađuje se ljestvica, a Hrvatska je za 2020. godinu pozicionirana na odličnom 23. mjestu.

- Sreća zapravo uključuje i to da ste zadovoljni svojim životom, uključuje da češće osjećate pozitivne emocije, a rjeđe osjećate negativne emocije. Naravno to znači da, ne znači sreća da smo uvijek dobre volje, ali znači samo da smo češće dobre volje nego loše. Tako da je normalno biti i loše, naglasila je Kaliterna Lipovčan.

Institut Ivo Pilar provodi i niz vlastitih istraživanja. Jedno od takvih je i longitudinalno istraživanje sreće, ili popularno CRO WELL istraživanje, koje je započelo 2016. godine, u početku financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost.

- Budući da su nam rezultati bili izuzetno zanimljivi, onda je institut Pilar preuzeo financiranje dalje tako da smo praktički mjerili sreću na istim ljudima od 2016. četiri puta, četiri godine za redom. Onda je došla pandemija i onda smo izmjerili sreću ponovno hrvatskih građana, sad ove, ove, ove godine u proljeće i interesantno je inače iz tih, iz tog istraživanja, ali to su i neka druga svjetska istraživanja pokazala, jako je interesantno da u godini pandemije nije došlo do velikog pada sreće, što su svi očekivali da će tako stradati životno zadovoljstvo ljudi, da će ljudi biti manje zadovoljni, al izgleda da su ljudi otporniji nego što smo mislili, rekla je.

Rezultati domaćih istraživanja uglavnom odgovaraju i svjetskim podacima o percepciji sreće, barem što se zapadnog svijeta tiče. Sreća je jednako zastupljena kod oba spola, a najsretnija su djeca. Upravo su ona i njihovi roditelji glavni akteri još jednog istraživačkog projekta.

- Mi imamo trenutno projekt koji se zove Dobrobit djece u kontekstu obitelji, koji financira Hrvatska zaklada za znanost i koji se zapravo bavi, bavi vezom između nekakve obiteljske dobrobiti, roditeljskih odgojnih postupaka i dobrobiti djece, naglasila je Andreja Brajša Žganec, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

- Projekt je longitudinalan, ima tri vala istraživanja. Mi smo sad, mi smo pr, 2021. napravili prvi val istraživanja, sad krećemo u drugi val istraživanja. Skupili smo preko 1500 djece, njihovih roditelja, očeva, majka i učitelja, rekla je Brajša Žganec.

- Ovo što smo sad u prvom valu dobili je da na skali od jedan do sedam djeca procjenjuju svoju sreću jako, prilično visoko, odnosno oko šest i malo iznad šest. E sad kad ih pitamo, i sreću i životno zadovoljstvo. Kad ih pitamo s kojim domenama životnog zadovoljstva su najzadovoljniji, oni su najzadovoljniji s obitelji, prijateljima i okolinom gdje žive. Najmanje su zadovoljni sa školom, rekla je Brajša Žganec.

Pokazalo se da oni roditelji koji sebe procjenjuju, dakle na skalama samoprocjena, procjenjuju svoje životno zadovoljstvo i sreću višom, dakle postoje pozitivne povezanosti sa živo, sa samoprocjenama životnog zadovoljstva i sreće same djece.

Drugim riječima – sretniji i zadovoljniji roditelji imaju sretniju i zadovoljniju djecu. Iako naš životni standard nije na razini zapadnog svijeta, što je važan čimbenik percepcije sreće, ipak smo kao nacija visoko plasirani na svjetskoj rang-ljestvici. Sreća ovisi o nama samima, stoga zadovoljstvo i sreću možemo povećati svakodnevnim malim aktivnostima. 

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!