Maligne bolesti jedan su od najvećih javnozdravstvenih izazova

Procjenjuje se kako u Hrvatskoj živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka, drugog najčešćeg uzroka smrtnosti. U sklopu javnozdravstvene kampanje "Vrijeme je", održana je i panel rasprava Dijagnoza zdravstvenog sustava na kojoj se raspravljalo o stvaranju nacionalne baze onkoloških podataka i potrebi razvoja mreže onkoloških ustanova.

Učestalost karcinoma u porastu je, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. 

- Ono što nas brine je porast smrtnosti koji prati taj broj pojavnosti jer nažalost, i za razliku od drugih zemalja s kojima se volimo uspoređivati, bilježimo i dalje neprimjereno visoku smrtnost u odnosu na broj novooboljelih. Prvenstveni razlog tome je što bolest otkrivamo u uznapredovalom stadiju kada su rezultati liječenja očekivano lošiji svugdje i kod nas, kao i u najrazvijenijim zemljama, rekao je Stjepko Pleština, Predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Put onkološkog bolesnika nije lagan i često je popraćen lutanjima u zdravstvenom sustavu. 

- Moramo jasno definirati onkološku mrežu i reći koje su to ustanove koje uopće trebaju se baviti zloćudnim bolestima. Mi imamo kategorizaciju bolnica, ne i akreditaciju po djelatnostima. Nije sasvim jasno koliko Hrvatska uopće ima onkoloških ustanova, rekao je Pleština.

- Dakako da je za tumore male pojavnosti neprihvatljivo imati veliki broj centara, to ne može dati kvalitetu. Ali one učestale zloćudne bolesti, dakako da se moraju liječiti na više mjesta. Ali to se isplanira, ovisno o gravitaciji određenom području, dodao je.

Iznimno je važno razviti onkološku mrežu u sklopu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, onkološku bazu podataka koja bi nudila pristup podacima o vrstama raka, praćenju procesa i ishoda liječenja. Bile su to i teme održane panel rasprave naziva Dijagnoza zdravstvenog sustava.

- Ona je namijenjena upravo zdravstvenim medicinskim djelatnicima, odnosno stručnjacima u onkologiji kako bi mogli pratiti učinkovitost terapija na većoj grupaciji pacijenata, kako bi mogli donijeti učinkovitiju odluku o primjeni nekog liječenja, u naravno dogovoru s pacijentom, rekao je Ivica Belina, Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.

- Nacionalni strateški okvir je okvir, jel. Unutra su pobrojane na stotine mjera, aktivnosti koje bi se u idućem desetgodišnjem razdoblju implementira. I sad da to ne bi ostala lista dobrih želja, mi moramo ići u akcijske planove. I tako je sad u postupku izrade Akcijski plan za iduće trogodišnje razdoblje gdje ima prioriteta. Jedan od tih prioriteta su obnova radioterapijske opreme i mreže i formiranje nacionalne onkomreže, rekla je Vera Katalinić Janković, Posebna savjetnica ministra zdravstva.

Za što su i osigurana sredstva. Tijekom diskusije, zaključeno je kako bi se do kraja godine trebali prikupljati podaci od ustanova, certificiranje zdravstvene ustanove za razinu onkološke zaštite i razvoj mreže, razvitak protokola suradnje u čemu veliku ulogu imaju i pacijenti i udruge budući da imaju dublji uvid u praćenju ishoda liječenja i kvalitete oboljelih osoba.

- Ono što bi mreža trebala obuhvatiti, to da imamo centre koji se bave onkologijom, da ih nema na stotine, nego da ih ima onoliko koliko bude potrebno, da bolesnici prolaze kroz taj sustav, da moraju proći kroz jedan konzilijarni put i da liječenje koje će dobiti u tom bilo kojem centru bude identično i da im je pružena adekvatna najbolja skrb ka njihovom izlječenju, dodala je.

Jer maligne bolesti jedan su od najvećih javnozdravstvenih izazova, uzimajući u obzir da su, prema nekim podacima, karcinomi odgovorni za 27 posto smrti u Hrvatskoj.