Dani vrganja i crnog tartufa u Paki okupili brojne ljubitelje gljiva

Po vrganjima je manifestacija dobila ime, ali ove godine u košarama gotovo da ih nema. Na 13. Danima vrganja i crnog tartufa u Paki berači su se iz šume uglavnom vraćali s drugim vrstama gljiva. A dok kilogram vrganja na tržištu doseže i 30 eura, iskusni gljivari upozoravaju na sve veći problem, nekontrolirano branje, smeće u šumama i svojevrsni „gljivocid“.

Košare spremne, vid je oštar pa kreće potraga za gljivama. U Paki se i ove godine okupilo stotinjak ljubitelja ovih šumskih plodova. 

- Devet smo krenuli u šumu i sad smo evo ovu sekundu izašli van. Pronašla sam ono što ja nikad ne bi jela. Zato jer ja samo berem lisičke i vrganje i samo to konzumiramo, ispričala je Jelena iz Cestice.

Ali glavne zvijezde – vrganja – gotovo da i nema.

- Kako da vam kažem niti 'G' od gljiva ili 'V' od vrganja. Nema ničega. Valjda zbog suše, ustvrdio je Božidar Mežnarić iz Koprivnice.

Vrganja, ali i ostalih gljiva nema zbog izrazito sušnog vremena - kaže struka.

-  Ono što gljivama najviše nedostaje to je vlaga. Ove godine je nije bilo. Nije bilo dovoljno vlage da bi gljive izazvali da se pojave, da nam se pokažu iznad zemlje ili na panjevima ili bilo gdje drugdje, objasnio je Branko Bartolić iz Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza.

Vrganj je ovdje desetljećima bio i dodatni izvor prihoda. Nekada su ga stanovnici Pake prodavali uz staru cestu Varaždin–Zagreb, a ta je tradicija dovela do Dana vrganja.

- Ovdje ljudi dolaze i na razne planinarske šetnje, na obilazak utvrde Paka na kojoj je cijeli dan program, odlaze do utvrde Čanjevo koja je obližnje. Imamo najveću dabrovu branu u Varaždinskoj županiji na kojoj isto cijeli dan traje predavanje, istaknula je Renata Horvatić, direktorica Turističke zajednice Novog Marofa.

Gljive su važan dio šumskog ekosustava. Ali razbacano smeće, prekopano tlo i gljive koje se beru bez ikakve potrebe, problemi su na koje upozoravaju gljivari. 

- Nema vrganja, ali ima plastike. To je strahota. Trebali smo akciju čišćenja ustvari organizirati, to bi bilo bolje, smatra Goranka Mežnarić iz Koprivnice. 

- Nažalost, ima previše ovih komercijalnih sakupljača, lažnih komercijalnih sakupljača koji nemaju certifikat uopće komercijalnog sakupljača ili sakupljača gljiva. Oni nažalost, neću imenovati sad niti nekakve skupine ljudi tu apostrofirat, ali oni nažalost rade gljivocide u šumama, poručio je Bartolić.

Danas su berači ipak pronašli ova - dva vrganja. Zbog nestašice - cijena im se kreće i 30 eura za kilogram.